BDP je padao u sva tri prva ovogodišnja tromjesečja (za 1,3 posto, 2,2 i 1,9 posto na godišnjoj razini), što se očekuje i u zadnjem kvartalu, pa se procjenjuje da bi ovogodišnje smanjenje realnog BDP-a moglo iznositi oko 1,8 do 2 posto, uz padove svih njegovih komponenti, a najviše izdataka za potrošnju kućanstava i bruto investicija u fiksni kapital.

Nastavljen je snažan pad domaće potražnje, što je uz negativna kretanja na inozemnom tržištu, posebno tržištu EU, dovelo da daljnjeg pada proizvodnje.

Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u studenom je u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec bila manja za 4,3 posto, a ukupan broj zaposlenih u industriji na godišnjoj razini pao je za 5,8 posto. U prvih jedanaest mjeseci industrijska je proizvodnja pala za 5,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Tako će u ovoj godini biti zabilježen nastavak smanjenja industrijske proizvodnje na godišnjoj razini, što će biti četvrta uzastopna godina negativnih kretanja.

Nastavio se trend pada građevinske aktivnosti koja je u prvih deset mjeseci bila za 11,2 posto niža nego u istom razdoblju prošle godine.

U studenome je inflacija u Hrvatskoj iznosila 4,4 posto na godišnjoj razini, što je drugi mjesec zaredom kako inflacijski pritisci slabe. Od početka godine inflacija je neprestano rasla, da bi u rujnu dosegnula 5,0 posto, najvišu razinu u gotovo četiri godine. U studenom su na godišnjoj razini, u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, najviše, za 13,2 posto, porasle cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva, pri čemu su u ovoj kategoriji cijene plina (za 30,8 posto) i električne energije najveći (za 22,1 posto) generator rasta.

Trgovina na malo i dalje je pod negativnim utjecajem neizvjesnosti na tržištu rada i visoke razine potrošačkog pesimizma. Po podacima statistike, u listopadu je u Hrvatskoj promet u trgovini na malo realno pao 5,7 posto na godišnjoj razini. To je osmi mjesec zaredom kako realna potrošnja pada na godišnjoj razini.

U robnoj razmjeni s inozemstvom u prvih deset mjeseci ove godine, izraženo u kunama, bilježi se rast izvoza za 1,1 posto, a uvoza za 1 posto, dok su izraženi u eurima izvoz i uvoz smanjeni, izvoz za 0,1, a uvoz 0,2 posto. Pokrivenost uvoza izvozom u prvih deset ovogodišnjih mjeseci iznosi 58,3 posto.

Turizam je pak među rijetkim sektorima s pokazateljima s plusevima. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, u razdoblju od siječnja do listopada u komercijalnim smještajnim objektima zabilježeno je gotovo 11,5 milijuna dolazaka turista, što je porast za 3,4 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, a ostvarenih 61,9 milijuna noćenja povećanje je od 4 posto.

Pritom se porasti bilježe kod stranih gostiju, koji su ostvarili više od 92 posto od ukupnog broja noćenja, dok se kod domaćih turista bilježe minusi, pa je smanjen udio domaćih turista u ukupnim noćenjima s 11,4 posto u prvih deset prošlogodišnjih mjeseci na 7,9 posto u istom ovogodišnjem razdoblju.

No, i u jeku turističke sezone, u srpnju, što inače nije uobičajeno, došlo je do povećanja broja nezaposlenih u odnosu na mjesec prije, koji se potom nastavio u slijedećim mjesecima, a po dnevnim podacima Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje trenutačni broj nezaposlenih, po podacima od danas oko podneva, iznosi 357.928.

Po zadnjim službenim podacima pak, krajem studenog u evidenciji HZZ-a bilo je registrirano 347.047 nezaposlenih, što je u odnosu na listopad za 4,1 posto ili 13.647 osoba više, a u odnosu na studeni prošle godine za 14,9 posto ili 44.967 osoba više.

Stopa registrirane nezaposlenosti za studeni je iznosila 20,4 posto, što je za 2,5 postotnih bodova veća stopa nego u istom mjesecu lani. Zadnji je put stopa registrirane nezaposlenosti od 20,4 posto zabilježena prije nešto više od devet i pol godina, za travanj 2003.

U listopadu je u Hrvatskoj bilo ukupno 1.366.472 zaposlenih, što je 18.791 osoba ili 1,4 posto manje nego u rujnu.

Za razdoblje od siječnja do rujna prosječna je neto plaća zaposlenih u pravnim osobama iznosila 5.435 kune, što je u odnosu na isto razdoblje 2011. nominalno više za 0,9 posto, a realno niže za 2,1 posto.

O stanju u gospodarstvu i među stanovništvom, uz ostale, govore i podaci Fine da su krajem listopada zbog neizvršenih osnova za plaćanje u ukupnom iznosu od 44,5 milijardi kuna bila blokirana 72.654 poslovna subjekta, kao i 242.192 građana čiji je ukupni dug iznosio 16,3 milijarde kuna.