U poslu nas najčešće prekidaju kolege koje nam se direktno obraćaju, a slijede telefonski pozivi, otkrilo je istraživanje 'Ometanje na poslu' provedeno na više od 1200 ispitanika. Čak četvrtina ispitanika dnevno potroši sat vremena na vraćanje poslu nakon prekida
Ometaju nas i osobe koje komentiraju stvari na glas, pozadinski razgovori kolega iz ureda, odgovaranje na e-mail poruke, česti sastanci te zvuci koji dopiru s ulice, poput buke prometa i laveža pasa, navode s portala MojPosao rezultate istraživanja 'Ometanje na poslu' koje je proveo, a u kojem je sudjelovalo više od 1200 ispitanika.
Prekidi su u pravilu poslovne prirode
Općenito gledano, većina kraćih ili duljih prekida u radu uzrokovana je poslovnim razlozima (11 prekida dnevno), dok su privatni uzroci obustave rada nešto rjeđi (3 prekida).
Naime, prekidi poslovne prirode, poput razgovora s kolegama ili odgovaranja na e-mailove, naša su svakodnevica, što potvrđuje 77 posto ispitanika ističući kako ih takve stvari ometaju u poslu barem nekoliko puta dnevno. Preciznije, 39 posto osoba tvrdi kako ih cijelo vrijeme nešto prekida u radu, dok se 38 posto ispitanika to događa više puta u danu.
S druge strane, većinu zaposlenih (82 posto) rijetko ili nikada u poslu prekidaju privatne stvari.
Koliko vremena gubimo na prekidima?
Nešto više od polovice ispitanika (57 posto) naglašava kako im je nakon prekida potrebna minuta, dvije da se vrate poslu, dok svakoj četvrtoj osobi treba više vremena - do pet minuta.
Pomnožimo li broj minuta s prosječnim brojem prekida (11 poslovnih i 3 privatna), dobivamo podatak da četvrtina zaposlenika sat vremena dnevno potroši samo na vraćanje poslu nakon prekida!
Kad je riječ o samom trajanju prekida, bilo da je riječ o razgovoru s kolegom, javljanju na telefonske pozive ili odgovaranju na e-mailove, trećina ispitanika (35 posto) tvrdi kako im poslovni prekidi oduzmu do pola sata u danu, dok svaka četvrta osoba (23 posto) priznaje kako zbog poslovnih prekida gubi do dva sata dnevno.
Većini osoba (79 posto) prekidi uzrokovani privatnim razlozima oduzmu do pola sata dnevno.
Na posao dolazimo ranije i ostajemo duže
Najveći broj ljudi (41 posto) s opetovanim prekidima se nosi na način da na posao dođu prije drugih kolega ili ostanu kasnije, kada nema nikoga. Četvrtina ispitanika (26 posto) pozvala je na red kolege koji ih najčešće prekidaju, a svaka peta osoba (22 posto) fizički se udaljava od svog radnog mjesta u zasebnu prostoriju kako bi mogla raditi u miru.
Zbog neprestanih ometanja čak 38 posto ispitanika na kraju radnog dana ima osjećaj da nisu završili zadatke koje su trebali, dok ih se većina (62 posto) ipak osjeća produktivno i kući odlaze uvjereni da su odradili sve što se tražilo od njih za taj dan.
Također, osobe koje se na kraju dana osjećaju neproduktivno u većoj mjeri prijavljuju ometanje na poslu, a potrebno im je više vremena da se nakon prekida vrate poslu - polovici neproduktivnih zaposlenika (56 posto) na poslovne prekide odlazi više od sat vremena dnevno, dok je ista količina vremena potrebna četvrtini (23 posto) produktivnih zaposlenika.