Među problemima kojima bi se trebala pozabaviti nova Vlada kako bi smanjila zaostajanje za usporedivim zemljama srednje i istočne Europe, guverner Vujčić apostrofirao je negativne pokazatelje lakoće poslovanja u Hrvatskoj, progresivnost oporezivanja viših dohodaka, prezaduženost velikog broja poduzeća te otežan pristup financiranju malih i srednjih poduzeća.

Skok na 23. mjesto na ljestvici Doing Business

Komentirajući pozitivan pomak Hrvatske na ljestvici Doing Business (sa 65. na 40. mjesto), Vujčić je naglasio da je on najvećim dijelom rezultat metodoloških promjena, a manjim dijelom provođenjem reformi. Upozorio je i na to da je prema usporedivim podacima za tekuću i prethodnu godinu Hrvatska pala na rang listi za jedno mjesto.

Analiza HNB-a pokazuje da Hrvatska zaostaje za usporedivim zemljama prvenstveno jer je relativno skupa za poslovanje zbog visokih parafiskalnih i drugih administrativno određenih nameta u gospodarstvu te zbog birokratiziranosti i niže razine učinkovitosti nositelja središnje i lokalne vlasti. Hrvatska relativno loše stoji i po pitanju rješavanja insolventnosti, a glavni uzrok za to su teškoće u naplati instrumenata osiguranja kredita u slučaju neizvršavanja novčanih obveza dužnika.

HNB je izračunao da bi se provođenjem reformi na najproblematičnijim područjima, koje uključuju smanjenje troškova i pojednostavljenje procedura prilikom ishođenja građevinskih dozvola, pokretanja poslovanja, dobivanja priključka električne energije, uknjižbe vlasništva i rješavanje insolventnosti, Hrvatska mogla pomaknuti za 17 mjesta i relativno brzo dosegnuti 23. mjesto na globalnoj ljestvici poslovanja.

Olakšati pristup financijama za poduzetnike

Jedno od područja na kojima Hrvatska šepa je i ograničen pristup kreditima za poduzetnike. Vujčić se osvrnuo na dva problema koji predstavljaju ograničavajući faktor i za monetarnu politiku, a to su prezaduženost velikih poduzeća i prezahtjevni uvjeti banaka za kreditiranje malih i srednjih poduzeća.

Prema podacima HNB-a, čak trećina duga poduzeća je prekomjerna, pri čemu je prezaduženost koncentrirana u manjem broju velikih poduzeća.

Vujčić je upozorio da je to gorući problem jer nijedna banka 'neće kreditirati poduzeća koja ne mogu vraćati ni postojeće dugove'. Kako bi se ublažio taj problem, HNB traži proaktivne i koordinirane mjere ekonomske politike u dva smjera – prema poticanju restrukturiranja duga za perspektivna poduzeća (predstečajne nagodbe, pronalaženje strateških partnera) te prema pojednostavljenju procesa likvidacije za ona poduzeća koja ni uz restrukturiranje duga ne bi bila dugoročno održiva.

Promatrano po sektorima, najveće potrebe za razduživanjem imaju poduzeća iz djelatnosti građevinarstva, opskrbe električnom energijom te ugostiteljstva i turizma.

Kada je riječ o financiranju malih i srednjih poduzeća, anketa HNB-a pokazala je da je njihovo financiranje temeljeno prvenstveno na vlastitim izvorima, a tek dijelom na kreditima. Međutim, mali poduzetnici žale se da im je pristup bankarskim kreditima ograničen zbog neprihvatljivih zahtjeva za kolateralom. Stoga se HNB zalaže za proširenje spektra mogućnosti financiranja na tržištima kroz europske fondove, programe Europske investicijske banke (EIB) ili fondove rizičnog kapitala s privatnom ponudom.

Vezano uz to, guverner Vujčić pohvalio je pozitivne primjere u tom smjeru, poput nastojanja Svjetske banke, koja je nedavno odobrila 20 milijuna eura za fond rizičnog kapitala, i projekta Europske investicijske banke, koja je nedavno pokrenula regionalni fond rizičnog kapitala.

Upravo otvaranje takvih novih mogućnosti financiranja ključno je za brži razvoj propulzivnih, brzo rastućih i izvozno konkurentnih malih poduzeća, zaključio je Vujčić.

Smanjiti porezno opterećenje na visoke plaće

Jedno od bitnih područja na kojima Hrvatska loše stoji je oporezivanje viših dohodaka. Porezno opterećenje dohotka od rada mjeri se pomoću tzv. poreznog klina koji pokazuje koliki dio od ukupnog troška rada poslodavca odlazi državi, a koliko je na raspolaganju radniku.

Promjena poreznog klina u Hrvatskoj u razdoblju od 2010. do 2015. pokazuje kako su Vladine mjere bile usmjerene uglavnom na smanjivanje poreznog opterećenja osoba s nižim dohocima dok se za prosječnu i višu razinu dohotka porezno opterećenje nije značajnije mijenjalo, što ukazuje na visoku progresivnost oporezivanja rada.

Prema istraživanju HNB-a, na razinama dohodaka pet puta većih od prosječne plaće radnika porezni klin kod pojedinaca u Hrvatskoj premašuje 50 posto i preko 15 postotnih bodova je veći nego u Poljskoj i Slovačkoj te oko 10 postotnih bodova viši nego u Češkoj i Estoniji.

Natprosječno porezno opterećenje bolje plaćenih radnih mjesta demotivirajuće djeluje na radni angažman, potiče odlazak stručnjaka iz zemlje, a predstavlja i jednu od bitnih prepreka za privlačenje stranih investitora.

Ukidanje najviše stope poreza na dohodak od 40 posto, za koju se zalaže ministar financija Boris Lalovac, jedna je od mogućih mjera kojima bi se smanjilo porezno opterećenje viših plaća.