Ferdelji je u srijedu na prvom kongresu menadžera i poduzetnika u zagrebačkom hotelu Antunović prezentirao 'masterplan' koji bi Hrvatsku trebao izvući iz krize te joj osigurati, nadaju se u Cromi, u srednjoročnom razdoblju gospodarski rast od čak šest do 10 posto

U uvodu svog 'velikog plana' Croma je opisala trenutačno loše stanje u domaćem gospodarstvu navodeći nekoliko glavnih trendova – pad industrijske proizvodnje, stalni rast nelikvidnosti, stalni rast nezaposlenosti, stalni rat zaduženosti…

Isto tako, naveli su i efekte Vladina Plana gospodarskog oporavka u prvoj godini primjene, koji su svi odreda porazni. Tako se konstatira da je izgubljeno novih 56.000 radnih mjesta, pad BDP od 1,4 posto, povećanje inozemnog duga za 2,7 milijardi eura, povećanje siromaštva…

Idemo svaki dan prema dnu. U zadnjih 15 godina vodimo se pogrešnom doktrinom koja se bazira na tome da se visoki rast može ostvariti bazirajući se na uslugama – trgovini, turizmu i bankarstvu – te potrošnji baziranoj na zaduživanju i prodaji imovine', naveo je Ferdelji.

Rješenje je, smatra on, nova doktrina koja bi se temeljila na proizvodnji i industriji i sve mjere makroekonomske politike morale bi ići za tim da stimuliraju izvoz i investicije, a da destimuliraju uvoz i potrošnju baziranu na novom zaduživanju.

Da bi se to provelo, ističe Ferdelji, trebaju se provesti reforme na gotovo svim područjima. Prva stvar koju je naveo jest bolja usklađenost monetarne i fiskalne politike koje su sada nekoordinirane i nemaju isti cilj.

'Ne može HNB-u biti glavna stvar samo stabilnost kune. To je kao da vatrogascima u tvornici kažete da brane samo portirnicu. Dođe do požara, tvornica nestane, a portirnica je sačuvana i vatrogasci su, kao, napravili dobar posao', slikovit je bio čelnik Crome.

Upozorio je i na to da domaća izvozna industrija trpi veliku štetu zbog razlike između tečaja kune i inflacije – monetarnih škara. U zadnjih 15 godina ta je razlika, prema njegovoj računici, 157 posto.

Rješenje tog problema, ističe, nije devalvacija kune, već promjene u poreznom sustavu tako da se porez na dobit uvozniku uveća za monetarnu korist, a izvozniku umanji za monetarnu štetu.

'Ovo rješenje potpuno je neutralno za građanstvo, kreditno zaduženo valutnom klauzulom, jer ono ne plaća taj porez. Država bi, isto tako, pokrila svoj deficit zbog većih poreznih prihoda s obzirom na dvostruko veći uvoz od izvoza', mišljenja je Ferdelji.

Ostala glavna područja koja Croma smatra da treba mijenjati su: upravljanje državnim poduzećima (trebala bi funkcionirati kao privatne kompanije), nelikvidnost (predlaže se multiliteralna kompezacija i plaćanje PDV-a po naplaćenoj fakturi), smanjenje parafiskalnih nameta, teritorijalni preustroj države, efikasnija energetska politika, efikasnije zakonodavstvo i pravosuđe (traži se da gospodarstvenici sudjeluju u radu Sabora kad je riječ o gospodarskim zakonima) te uključivanje znanosti i obrazovanja u proizvodnju (država bi morala otkupljivati inovativne patente).

Može li Hrvatska sve to provesti? Ferdelji je siguran da može iako je svoje izlaganje zaključio poznatom Einsteinovom uzrečicom: 'Samo su dvije stvari na svijetu beskonačne: ljudska glupost i svemir… Iako za svemir baš nisam siguran.'