Kina je u srijedu povukla novi potez u svjetskom trgovinskom šahu i najavila smanjenje carina na više od 1500 proizvoda početkom studenog, a neki to tumače kao nastavak pritiska na Sjedinjene Američke Države, čiji predsjednik Donald Trump stoji iza zaoštravanja odnosa u svjetskoj trgovini u posljednje vrijeme. Prema izvještaju s kineskog državnog radija, niže carine će se primjenjivati na proizvode poput strojeva, električnih aparata i tekstila i trebale bi sniziti troškove za kineske građane za oko 60 milijardi juana (cca 8,7 milijardi dolara ili 55 milijardi kuna). Mada kineske vlasti još uvijek trebaju objaviti što će novo rezanje carina značiti za njihove trgovinske odnose sa SAD-om, u najnovijem potezu neki vide prostor za dodatni pritisak na najveću svjetsku ekonomiju.

Trgovinu između SAD-a i Kine karakterizira značajan nesrazmjer. Kina godišnje u SAD izveze robe vrijedne više od pola bilijuna dolara, a iz SAD-a preko Pacifika stiže roba vrijedna otprilike četvrtinu tog iznosa, odnosno oko 130 milijardi dolara. Nakon što je vlada Donalda Trumpa, pod izgovorom da tako štiti američku ekonomiju, počela s uvođenjem carina na kinesku robu, Kina je uzvratila protumjerama, a kineski predsjednik Xi Jinping najavio je da će na američke poteze uzvratiti svim dostupnim sredstvima.

Amerikanci su dosad u nekoliko krugova uveli ili povisili carine za više od polovice kineskog uvoza, a Kina je uvela ili najavila carine za gotovo cjelokupan svoj uvoz iz SAD-a. No istovremeno je snizila opću razinu carina i najnoviji potez je već drugi takav ove godine. Početkom srpnja Kina je smanjila carine na odjeću, kozmetiku, kućanske uređaje i niz drugih roba. Najnovijom odlukom vlasti za trećinu (s 12,2 na 8,8 posto) snižene su carinske stope za strojeve i električnu opremu, kojih je samo u prvih osam mjeseci ove godine Kina uvezla za više od 630 milijardi dolara, što je za petinu više nego lani. Stope za tekstil i građevinski materijal će se sniziti s 11,5 na 8,4 posto, a one za papirne proizvode sa 6,6 na 5,4 posto.

Unatoč takvoj općenitoj odluci, koja prema pravilima Svjetske trgovinske organizacije mora vrijediti za sve države s kojima trguje Kina, toj državi ostaje mogućnost da posebnim nametima povisi cijenu za robu koja dolazi iz SAD-a. To se već dogodilo ljetos u primjeru s automobilima. Prvo je početkom srpnja Kina srezala carinsku stopu za uvoz automobila s 25 na 15 posto, da bi nekoliko dana nakon toga na uvoz automobila iz SAD-a bila određena stopa od čak 40 posto. Uvoz američkih vozila je smanjen, a porasla je prodaja automobila iz Japana i Europe, i to toliko da je uvoz vozila u srpnju skočio za čak 50 posto, na najvišu razinu u povijesti - rekordnih 165.000 automobila.

Europska središnja banka (ECB, European Central Bank) u srijedu je objavila procjenu iz simulacije koja pokazuje da bi SAD mogao najviše izgubiti započne li trgovinski rat i s drugim državama, dok Kini previđaju bolju budućnost nakon odmazde. Simulacija koju je proveo ECB predviđa 10-postotni rast carina na sav uvoz u SAD i jednak odgovor svih drugih država. Rezultati pokazuju da bi SAD pretrpio najviše štete od smanjene trgovine te od nižeg pouzdanja potrošača i investitora. U ECB-u napominju da se radi samo o teoretskom modelu koji nimalo ne sliči stvarnim uvjetima, u kojima je SAD već uveo carine za velik dio kineske robe, ali i za čelik i aluminij koji se uvozi iz Kanade i Europe, te dodaju da 'procjene pokazuju da bi se neto izvozna pozicija SAD-a znatno pogoršala' te da 'u modelu američke kompanije smanjuju investicije i zapošljavanje, što pojačava negativan efekt'.

James Hackett, glavni izvršni direktor velikog američkog proizvođača automobila Forda, izjavio je u srijedu da su carine na aluminij i čelik srezale Fordovu dobit za milijardu dolara. 'Ako se nastavi takva situacija, šteta će biti još veća', dodao je Hackett, čije riječi prenosi Reuters. Glavni direktor Honde za SAD Rick Schostek također je kazao da su njegovoj kompaniji carine donijele 'stotine milijuna dolara' dodatnih troškova.

Osim carina, Kini ostaje niz drugih protumjera u natezanju s Donaldom Trumpom. Još ljetos dio američkih kompanija prijavio je rast broja inspekcija prilikom uvoza američke robe u Kinu. Uz to, Kina bi američkim kompanijama mogla dodatno otežati pristup svom velikom tržištu. Američki internetski divovi poput Facebooka ili Googlea godinama su tako bili isključeni s kineskog tržišta.

Kini preostaje i mogućnost da zaustavi spajanja i preuzimanja, kao i mogućnost da polako deprecira vlastitu valutu, što bi pojeftinilo njenu izvoznu robu, a poskupilo proizvode koji dolaze iz SAD-a. Uz sve to, Kina drži oko 1,2 bilijuna dolara američkih državnih obveznica, što joj također daje dodatnu polugu u ovom natezanju iako dio ekonomista napominje da bi rasprodaja te imovine znatno pogodila i samu Kinu.

Državna kontrola medija omogućava Kini i da građane pozove na bojkot određenih proizvoda, što se dogodilo lani, kad je došlo do zahlađenja odnosa između Kine i Južne Koreje. Tri milijuna kineskih građana godišnje posjeti SAD i oni su znatan izvor prihoda za američku turističku industriju koja dominira u izvozu američkog uslužnog sektora prema Kini. Na kraju, Kini preostaje ekstreman odgovor u vidu embarga američkog uvoza iako bi to bilo suprotno stavu Pekinga koji posljednjih godina polako otvara kinesko tržište za ostale države. Embargo bi znatno utjecao na svjetsku trgovinu, no ekstremni potezi nisu nikakva novost. Sama Kina bila je pod embargom SAD-a od 1950. do 1972. godine.

Pregovori koji bi trebali zaustaviti daljnje zaoštravanje trgovinskih odnosa i rezultirati novim dogovorom u posljednje vrijeme ne donose nikakve rezultate. Kinezi su otkazali posljednji najavljeni sastanak, a očekuje se da se novih sastanaka neće biti barem do američkih parlamentarnih izbora početkom studenog. Kina se nada da bi moglo doći do promjena u parlamentu te da bi smanjile utjecaj republikanaca koji podržavaju Trumpa. Za to vrijeme će zasigurno, i za svaki slučaj, smišljati neke nove protumjere.