Hrvatska javnobilježnička komora priopćila je u ponedjeljak da je na oko 320 javnobilježnička ureda dostavila prijedlog resornog Ministarstva o donošenju rješenja o ovrsi u predmetima u kojima je zbog koronavirusa propisan zastoj do 18. listopada.

U prvoj fazi dostavljat će se rješenja donesena po prijedlozima koji su zaprimljena zaključno s 30. lipnja, u drugoj fazi rješenja koja su zaprimljena do 31. kolovoza i u posljednjoj trećoj fazi rješenja donesena po prijedlozima zaprimljenima zaključno s 18. listopada.

Najčešći oblik ovrhe je putem Fine

Najčešći oblik ovrhe je putem Fine, kažu u komori, napominjući građanima da u tom slučaju trebaju otvoriti zaštićeni račun koji se vodi bez naknade banci i na njemu ostaje dio primanja zaštićen od ovrhe, takozvani egzistencijalni minimum.

Javni bilježnici su, podsjećaju u komori zbog iznimnih okolnosti, sukladno uputama ministarstva od ožujka 2020. zaustavili otpremanje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave strankama.

To je, napominju bila jedna od mjera usuglašena između Ministarstva pravosuđa RH i Hrvatske javnobilježničke komore kako bi se amortizirale ekonomske posljedice uzrokovane epidemijom.

Osim toga je zbog ograničenja kretanja i samoizolacije, odnosno karantene brojnih građana, postala dvojbena mogućnost dostave rješenja putem pošte na propisani način.

Hrvatski sabor je tada donio Zakon o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti koji je stupio na snagu 1. svibnja 2020.

Temeljem tog Zakona zastalo se sa postupanjem u svim ovršnim predmetima pa tako i u ovršnim predmetima na temelju vjerodostojne isprave.

Većina od 170 tisuća prijedloga zaprimljenih tijekom zastoja odnosila se na vodu, plin i struju

Javni bilježnici su u razdoblju dok je trajao zastoj morali zaprimati prijedloge za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, ali nisu donosili niti otpremali rješenja strankama, a zaprimljeno je oko 170 tisuća prijedloga za donošenje rješenja o ovrsi.

Najveći dio tih prijedloga odnosi se na dugovanja građana za utrošak vode, plina, električne energije te telefonske usluge, ali je znatan broj prijedloga koje podnose pravne osobe protiv pravnih osoba, odnosno poduzeća kojima druga poduzeća nisu platila isporučenu robu ili izvršene usluge.

U najvećem broju predmeta javnih bilježnika koji se odnose na građane, s obzirom na visinu duga, trošak javnog bilježnika iznosi 60 kuna uvećan za PDV i trošak poštarine, a ako rješenje postane pravomoćno i ovršno, potvrda javnog bilježnika predstavlja dodatni trošak od 30 kuna uvećano za iznos PDV-a. Ovisno o visini duga trošak se povećava, ali za sva dugovanja do 3000 kuna trošak javnog bilježnika iznosi 80 kuna s opisanim troškom poštarine i PDV, kažu u Komori.

Napominju da već dulje vrijeme predlažu uvođenje informacijske tehnologije u ovršnim postupcima kao i druge promjene u sustavu ovrhe po uzoru na dokazanu praksu unutar zemalja članica EU čime bi postupak ovrhe postao brži, ekonomičniji i u interesu i dužnika i vjerovnika.

Stoga komora napominje da podupire nastojanja ministarstva u odgovarajućim zakonskim izmjenama Ovršnog zakona.

Krivo se percipira da javni bilježnici provode ovrhu temeljem vjerodostojne isprave

Javnobilježnička komora naglašava da javni bilježnici temeljem vjerodostojne isprave nikada ne provode samu ovrhu, iako se to često krivo percipira u javnosti već oni rješenjem najprije nalažu plaćanje i tek ako se dug ne plati u roku od osam dana od dana primitka rješenja određuju ovrhu.

Kada dužnik zaprimi rješenje javnog bilježnika ovrhu može spriječiti plaćanjem duga ili podnošenjem prigovora u roku od osam dana od primitka rješenja.

Uloži li dužnik prigovor javni bilježnik mora spis dostaviti sudu koji odlučuje o prigovoru, a ako prigovor ne bude podnesen, rješenje postaje pravomoćno i ovršno, a vjerovnik može na temelju ovršnog rješenja provesti ovrhu s računa dužnika (što provodi Fina), od isplatitelja stalnih novčanih primanja (što je najčešće poslodavac) i na drugim predmetima ovrhe (putem nadležnog suda).