Njemački ekonomski institut IFO i Centar za infektivna istraživanja Helmholtz pozivaju na oprezno, 'korak, po korak', popuštanje epidemioloških mjera i otvaranje gospodarstva u koronakrizi. Njihova preporuka je da se poveća broj testiranja kako bi se ograničila infekcija dok mjere postupno popuštaju. 'Smatramo to ključnim za ograničavanje zdravstvenih i ekonomskih troškova pandemije', ističe se u zajedničkoj studiji instituta
'Strategija razboritog, korak po korak popuštanja mjera poželjna je ne samo u smislu zdravstvene, već i ekonomske politike', kažu predsjednik IFO-a Clemens Fuest i šef odjela za imunologiju u Helmholtzu Michael Meyer-Hermann.
'Ako vlasti omoguće veću ekonomsku aktivnost u kratkom vremenskom roku, naše analize pokazuju da bi to u konačnici produžilo fazu restrikcija uz rast ukupnih troškova.'
vezane vijesti
Na temelju stanja 20. travnja, epidemiološke i ekonomske kalkulacije IFO-a i Helmholtza pokazuju da bi blago popuštanje mjera minimaliziralo ekonomske troškove bez ugrožavanja zdravstvenih ciljeva.
'Nije točno da bi vrlo brzo popuštanje donijelo ekonomsku korist i da je stoga u konfliktu s ciljevima zdravstvene politike. S obzirom na to, u interesu našeg zdravlja i gospodarstva je da budemo oprezni u popuštanju ograničenja i vrlo pažljivo pratimo kako se razvija stopa zaraze.'
Zbog toga stručnjaci IFO-a i Helmholtza preporučuju znatno povećanje broja testiranja kako bi se novi slučajevi zaraze otkrili što prije te time spriječili novi lanci infekcije.
Kao polaznu točku za svoje izračune uzeli su to da se zaraza u Njemačkoj može ograničiti na 300 slučajeva dnevno bez velikih ograničavanja kontakata, što ne bi značajno utjecalo na gospodarstvo.
Ako stopa infekcije ostane 0,627 i kad bi se zadržale mjere koje su vrijedile do 20. travnja, ukupni gubitak dodane vrijednosti bio bi 333 milijarde eura tijekom 2020. i 2021. Najveći dio toga - 288 milijardi eura - odnosilo bi se na ovu godinu, što je 8,8 posto od ukupne godišnje ekonomske proizvodnje. Preostalih 45 milijardi eura gubitaka bilo bi u 2021., što je 1,4 posto od očekivane ukupne proizvodnje za tu godinu.
Suprotno tome, lagano popuštanje epidemioloških mjera, što donosi rast stope zaraze do 0,75, donijelo bi povećanje dodane vrijednosti za oko 26 milijardi eura. To bi odgovaralo smanjenju ekonomskih troškova za 0,4 postotna boda.
Daljnje popuštanje mjera sa stopom zaraze 1, s druge strane, tvrde iz IFO-a i Helmholtza, znatno bi povećalo gubitke gospodarstva.
Pooštrenje mjera značilo bi pak povećanje ekonomskih troškova u bilo kojem scenariju. Postizanje stope zaraze od 0,5 izazvalo bi dodatne ekonomske troškove od 1,1 posto u 2020. i 2021., što je dodatnih 77 milijarde eura. A smanjivanje stope zaraze na samo 0,1 povećalo bi troškove za dodatnih 4,2 posto ili 277 milijardi eura.
Ako se zadrže mjere koje su na snazi bile do 20. travnja, previđeni broj novoumrlih je 5000. Taj broj se lagano smanjuje pri nižim stopama zaraze, ali naglo raste ako stopa dosegne 0,9 i više. Na stopi zaraze od 1 očekuje se više od 20.000 novih smrtnih slučajeva.
'U određivanju načina djelovanja koji je najpovoljniji za gospodarstvo, a pritom je još uvijek u skladu s daljnjim obuzdavanjem epidemije, tada je, s ekonomskog stajališta, poželjno malo ublažiti ograničenja u usporedbi s mjerama koje su bile na snazi do 20. travnja 2020. Nikako se ne preporučuje pooštrenje mjera, ali ni njihovo naglo labavljenje', zaključuje se u studiji IFO-a i Helmholtza.
