Tijekom današnjeg trgovanja terminski ugovori za studeni za megavatsat prirodnog plina iz nizozemskog čvorišta TTF privremeno su bili ispod 120 eura, što je najniže od 20. lipnja.

Jedan od razloga je dobra popunjenost skladišta, što je dovelo do pada potražnje za budućim isporukama. Na stranici AGSI (Agrigated Gas Storage Facility), koja pokazuje stanje zapunjenosti europskih skladišta, vidljivo je da se skladišta plina diljem Europe dobro pune. U cijeloj Uniji skladišni kapaciteti popunjeni su u prosjeku više od 92 posto, što je već osjetno iznad cilja Europske komisije od 80 posto do 1. listopada.

Zalihe u Njemačkoj dosegle su 96 posto, a tolika je popunjenost i hrvatskog skladišta Okoli.

Na cijenu pozitivno utječe i lijepo vrijeme proteklih tjedana te naznake blage zime, što sve smanjuje zabrinutost zbog nestašica.

Treći razlog za smanjenje cijene je činjenica da europske zemlje ubrzano provode najavljene mjere za rješavanje tekuće energetske krize. Njemačka je naredila da tri preostale nuklearne elektrane u zemlji nastave s radom do sredine travnja 2023., a talijanski Enel SpA navodno pregovara s bankama o kreditnoj liniji od 16 milijardi eura za pokrivanje rizika rasta cijene derivata povezanih sa skokom cijena energije.

Također, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pokrenula je inicijativu za ograničenje veleprodajne cijene plina i zauzela se za zajednički sustav nabave energenata u Uniji. Naime veleprodajne cijene po kojima EU kupuje prirodni plin višestruko su veće od onih u Sjedinjenim Državama i Aziji.

Unatoč privremenom olakšanju, zasad dugoročne zabrinutosti oko opskrbe sprječavaju veći pad cijene. Dotok plina iz Rusije u Europu preko Ukrajine do sada je bio stabilan, ali rastu napetosti u regiji, ističu analitičari Trading Economicsa.

Opskrba iz Rusije posljednjih mjeseci znatno se smanjila, a duž plinovoda Sjeverni tok, koji ispod Baltičkog mora povezuje Njemačku i Rusiju, potpuno je stala zbog oštećenja cijevi.

Također, treba voditi računa o tome da je uskladišteni plin namijenjen samo rješavanju sezonskih varijacija u potrošnji, što čini oko 22,5 posto godišnje potrošnje.