Posljednji statistički podacipokazali su da je, suprotno očekivanjima, pad u trgovini na malo intenziviran na godišnjoj razini, unatoč povoljnom baznom efektu (padu trgovine na malo i u listopadu prošle godine) koji je ukazivao na usporavanje pada
Tako je nakon usporavanja trenda pada potrošnje u protekla četiri mjeseca, u listopadu zabilježeno jačanje negativnih trendova. Pad je iznosio 15,1 posto nominalno, odnosno 15,4 posto realno. Strukturno gledano, pad u trgovini na malo je bio u skladu s očekivanjima tržišta, međutim intenzitet pada je iznenadio.
Naime, u odnosu na listopad prošle godine porasla je jedino prodaja kruha, peciva, tjestenine i slatkiša (7,2%), prodaja u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno živežnim namirnicama (0,7%) te prodaja kozmetičkih i toaletnih proizvoda (0,1%), dok je prodaja u svim ostalim kategorijama pala, što je karakteristično za razdoblje recesije.
Ovako snažan pad može se objasniti velikim pesimizmom među stanovništvom, ponajviše zbog neizvjesnosti prisutnih na tržištu rada. Osim toga, na pad u maloprodaji utjecalo je i smanjenje raspoloživog dohotka, kao posljedice uvođenja dodatnih poreznih nameta u srpnju. Najveći pad na godišnjoj je razini zabilježen kod prodaje motornih vozila (čak 63,7%) i rabljenih vozila (31,2%) te prodaja u nespecijaliziranim prodavaonicama (31,5%).
Na mjesečnoj razini, pad je malo usporen u odnosu na prošli mjesec te iznosi 4,1% nominalno, odnosno 4,4% realno. Kumulativno, u prvih deset mjeseci ove godine, u odnosu na isto razdoblje prošle, pad je iznosi 14,4%.
U idućim mjesecima analitičari Raiffeisen banke očekuju nastavak pada prometa u trgovini na malo na godišnjoj razini. Na pad prometa u trgovini na malo utjecat će smanjenje raspoloživog dohotka kućanstava (kao rezultat povećanog fiskalnog opterećenja plaća radnika) te nepovoljnih kretanja na tržištu rada (što potvrđuje kontinuirani rast broja nezaposlenih osoba).
S obzirom da promet u trgovini na malo od početka godine bilježi dvoznamenkaste stope pada na godišnjoj razini, a nije izgledno naglo poboljšanje sposobnosti stanovništva za potrošnju, za cijelu 2009. godinu realni pad trgovine na malo zasigurno će biti dvoznamenkast.
S obzirom na neočekivano veliki pad osobne potrošnje, može se očekivati da će BDP za cijelu 2009. godinu pasti iznad dosadašnjih očekivanja te bi vjerojatno taj pad mogao biti oko 6 posto. Veliki udio osobne potrošnje u strukturi BDP-a ponovno nameće pitanje strukturnih reformi budući da iznos BDP-a u velikoj mjeri ovisi o osobnoj potrošnji, koja je na velikom udaru u razdobljima krize ili recesije.
