Problemi javnih financija i pokleknulog gospodarstva ne mogu se riješiti (kratkoročnim) promjenama prihodne strane niti 'prelijevanjem iz šupljeg u prazno' unutarnjim preraspodjelama rashodne strane, pa je jasno da je Hrvatska propustila jednu sasvim 'dobru' krizu da se uhvati u koštac sa strukturnim problemima, ističu analitičari.

'Ovako i dalje nastavljamo u dobro nam poznatom revijalnom tonu: red trezorskih zapisa, red kredita, red obveznica, red poreznih izmjena... a javni dug polako ali sigurno ide prema Maastrichtu', kaže se u PBZ-ovoj tjednoj analizi.

Određeni tračak svjetla na kraju tunela ipak ostavlja Zaključak o utvrđivanju ukupne razine rashoda državnog proračuna u 2011. i 2012. godini, kojim se predlaže da se razina rashoda u naredne dvije godine ne povećava u odnosu na predloženi rebalans za 2010. godinu.

Ohrabruje činjenica da se u Zaključku ne navodi termin 'niti ne smanjuje', no to će se vidjeti već za koji mjesec kada se pristupi izradi proračuna za 2011., odnosno projekcija za 2012. i 2013. godinu.

U PBZ-u ipak ne očekuju puno jer 2011. je predizborna godina tako da bi i nominalno zamrzavanje rashoda bilo ravno uspjehu, pri čemu napominju kako ne treba zaboraviti nekoliko milijardi kuna jamstava brodogradilištima koja državnim financijama vise nad vratom poput Damoklova mača

Rebalans je donio povećanje deficita državnog proračuna s 10,2 milijarde kuna na 15,5 milijardi, odnosno s 3,1 posto na 4,7 posto BDP-a. Ukupni manjak na razini konsolidirane opće države time se približio 5 posto BDP-a, dok bi uključivanje HBOR-a i HAC-a deficit povećalo za dodatnih 1 do 1,5 posto BDP-a.

Povećanje planiranog deficita donijelo je i izmjene financijskog plana pa će se Ministarstvo financija, da bi pokrilo proračunsku rupu od 15,5 milijardi kuna i uredno servisiralo dospjele financijske obveze od 19,1 milijardi kuna, morati zadužiti za gotovo 34,6 milijardi kuna.