'Samo postizanje nagodbe će osigurati stabilnu budućnost poslovanja cijelog sustava na korist cijelog gospodarstva. Osigurat će naplatu vjerovnika i vjerujem da će omogućiti i dati dodatan impuls poslovanju poduzeća Agrokora u susjednim zemljama', rekla je Dalić i prepustila riječ Perušku.

'Prije točno sedam tjedana trgovački sud je kolegicu Weber i mene imenovao u Agrokor. Cilj nam je potpisati dokument o nagodbi', rekao je Peruško i nastavio:

'Postigli smo dogovor o namirenju graničnog duga dobavljačima i naplati vjerovnika. Kako bi smanjili mogućnost rizika u budućnosti predviđeno je da se kompanije unutar koncerna više međusobno ne zadužuju. Nagodba će se odnositi na osam ključnih elemenata', kazao je.

Prvi i jedan od najvažnijih elemenata je korporativna struktura nove grupe, kroz tri nove holding kompanije. Hrvatska društva biti će pretvorena u društva ograničene odgovornosti koja će biti u vlasništvu hrvatskog holdinga koji će biti dioničko društvo.

Što se strukture duga nove grupe tiče, novo društvo će osim dugova pokrivenih zalogom, imati i dugove po osnovi roll up kredita i to nakon ulaženja u novi roll up kojim će se isplatiti stari. Za financiranje operativnih kompanija razmtraju se revolving krediti.

'Svi ugovori o radu će biti prenešeni u novu grupu', zaključio je.

Darinko Kosor, šef saborskog Odbora za gospodarstvo upitao je Peruška zbog čega su tri velike hrvatske tvrtke: Agram, Adris i Franck nezadovoljne prijedlogom nagodbe i što će učiniti ako oni krenu u sudsku borbu: 'Franck je kao dobavljač tretiran kao i svi dobavljači. Adris i Franck su velikim dijelom bili uključeni u kreditiranje Agrokora kao financijske institucije. Te tražbine se tretiraju kao tražbine financijskih vjerovnika. Tretirani su kao banka. Tu izvanredna uprava nije nikog deprivilegirana. Agram osporava jamstva, ona su priznata i valjana i mi smo shodno tome postupili. Svaki od naših vjerovnika ima pravo da osporava tražbine drugog, i to trenutno Agram radi'.

SDP-ov Domagoj Hajduković postavio je pitanje tko je točno potpisao nacrt nagodbe. Peruško mu je odgovorio da u privremenom vjerovničkom vijeću ima pet velikih grupa vjerovnika i pet ljudi koji ih predstavljaju. Grupe su redom: mali dobavljači, veliki dobavljači, imatelji obveznica, osigurani vjerovnici, neosigurani vjerovnici. 'Ne stvaram iluziju da će nagodba biti donesena sa sto posto glasova, ali gledamo da osiguramo čim veću potporu dobavljača', odvratio je Peruško.

Pročitao je i pismo koje mu je poslala Marica Vidaković, predstavnica grupe velikih dobavljača: 'Od samog procesa u Agrokoru održane su koordinacije dobavljača. Tvrdnje da postupak nije trasparentan nisu točne. Naime, Franck je od početka nagodbe bio prisutan na koordinacijama dobavljača imamo je uvid u sve dokumente u koje sam i ja imala uvid.

Upitan hoće li do nagodbe doći u zakonskom roku i hoće li biti ikakvog troška za porezne obveznike Peruško je odgovorio kako vjeruje da će ona biti donesena do 10. srpnja. 'Interes svih vjerovnika je da iz procesa izađe kompanija koja će moći sama vraćati dugove. Sam zakon je omogućio okvir da se vjerovnici dogovore i sami financiraju proces. Ne vidim kako bi porezni obveznici sudjelovali u ovom procesu'. Peruško je i dodao da će se nakon donošenja nagodbe predstaviti četverogodišnji plan poslovanja.

MOST-ov Tomislav Panenić podsjetio da je u Agrokoru oko 2500 ljudi manje u odnosu na period početka izvanredne uprave, a da Dalić i premijer Plenković navode kako su u tvrtci očuvana sva radna mjesta. Upitao je hoće li nakon prekida radnog odnosa zaposlenici Agrokora zadržati sva prava po prijašnjim ugovorima i radna mjesta na kojima su sada prijavljeni.

'Prije tjedan ili dva smo rekli da je broj radnika za 2500 ljudi manje. Sada imamo oko 50.000 zaposlenih. Ta brojka fluktuira, mijenja se iz dana u dan. Zbog industrija u kojima Agrokor posluje, proizvodnja hrane i poljoprivreda, naš poslovni model dosta ovisi sezonalnosti. Imamo problema s radnom snagom, jer radnika u Hrvatskoj nema. Mi nećemo otpuštati nikog, imamo problem jer nema ljudi. Što se tiče prenošenja radničkih prava, odradili smo sastanke s kreditorima i sindikatima i dogovorili da smo u nagodbu stavimo klauzulu da se radni odnosi ne prekidaju niti da se gube prava', odgovorio je Peruško.

Na dnevni red SDP-ov Saša Đujić vratio je savjetnike izvanredne uprave, angažiranje novih savjetnika i njihov trošak. 'Nagodbu moraju pregledati četvere oči, nove savjetnici trebaju kontrolirati stare. Angažiran je tim McKinseya, to je za njih minoran angažman i radi se o čistoj slučajnosti da ih je vjerovničko vijeće stavilo, a da ja sam ja radio kod njih. Nisam donosio odluku o njihovom angažmanu', pojasnio je Peruško.

Đujić je nastavio s pitanjem o jamstvima te je Dalić upitao je li kontaktirala Peruška dok je pisala nagodbu. Dalić je odvratila da nije. Peruško je pojasnio da su jamstva priznata na temelju pravnih mišljenja i da je za njih javnost znala već dugi niz godina jer su dokumenti o preuzimanjima jamstava objavljeni na stranicama Zagrebačke burze. Nitko ih, podsjetimo, do danas nije osporavao. Nastavio je kako je do danas dobavljačima isplaćeno 490 milijuna eura starog i graničnog duga.

Joško Klisović iz SDP-a opet je postavio pitanje o pravima radnika nakon njihova prijenosa u nove tvrtke te je precizirao: tko će nakon dovršetka nagodbe odlučivati o njihovim sudbinama. Peruško replicira: Nakon nagodbe postojati će dvije vrste kompanija - solventne i insolventne. Što se tiče insolvetnih, radit će se zrcalna društva u koji će se prenesti zaposleni, ali sve u skladu s hrvatskim zakonima.

Upitana kako brani interese državnim kompanija koje imaju interese u Agrokoru, poput HBOR-a, Dalić odgovara da priroda postupka ne dopušta nikakvo povoljnije tretiranje vjerovnika u državnom vlasništvu kao što to nije ni slučaj u stečaju ili predstečaju. 'Položaj vjerovnika je određen instrumentima osiguranja koja su postojala prije pokretanja postupka izvanredne uprave', rekla je potpredsjenica Vlade.

Davor Vlaović (HSS) ustvrdio je da se 'na terenu' već priča kako su kompanije iz Srbije bacile oko na PIK Vinkovce i Vupik, što je ovaj saborski zastupnik prozvao mogućom tihom okupacijom. Pitao je Peruška je li točno da se ove tvrtke prodaju: 'Ovim sporazumom je utvrđeno da neće doći do dijelova prodaje dijelova koncerna. Prodati će se non-core imovina, sve što nije maloprodaja, poljoprivreda i proizvodnja hrane'.

Dalić je komentirala kako je trenutak za sažeti osobine procesa u Agrokoru: 'Sustav je bio u privatnom vlasništvu. I danas je u privatnom vlasništvu. Društvo kojim je upravljao prijašnji vlasnik došlo je do stečajne situacije. Proces u Agrokoru mora osiguraniti namiru vjerovnika jer društvo nije moglo podmirivati obveze. One će biti podmirene iz redovitih izvora, a društvo će se transformirati u drugu privatnu kompaniju bez da država intervenira u vlasničku strukturu'.

Josip Tica iz SDP-a upitao je Peruška što usporava sastavljanje nagodbe obzirom na objavljene materijale i zašto se svi s jamstvima tretiraju kao neosigurani vjerovnici što implicira da u raspodjeli tražbina ne igra ulogu, ali može igrati ulogu u tome je li neko poduzeće solventno ili ne. Hoće li neke tvrtke zbog jamstava postati insolventna, precizirao je Tica.

Peruško je odgovorio da je točno da osigurani vjerovnici oni s osiguranom fizičkom imovinom. 'Već sam rekao da proces prihvaćanja tražbina tekao na način da su se tražbine prijavile s jamstvima, uprava ih je prihvatila dok pravo osigurava mogućnost da se drugi vjerovnici s time ne slažu. Bitno je razumijeti da imate osporavanja koja su sadržajna i koja su taktička. Vjerovnici to pokušavaju rješiti između sebe, mi im olakšavamo komunikaciju kako bi čim prije završili s postupkom', rekao je Peruško te nastavio:

'Prevelika izloženost nagodbe prema osporenim tražbinama može otežati ili srušiti ovaj postupak. Može se dogoditi da vjerovnici s osiguranim tražbinama mogu reći da im se ne isplati ići kroz nagodbu. Ja vjerujem da ćemo taj scenarij izbjeći, a nekoliko taktičkih osporavanja ćemo rješiti'.

Tica je replicirao kako postoje tvrtke koje ovise o osporavanim tražbinama tj. jamstvima, na što je Peruško rekao kako nije objavljen popis solventnih i insolventnih kompanija jer se model još dovršava nakon čega će se znati konkretna imena.

Nikola Grmoja iz MOST-a upitao je ima li država na jednom mjestu popis svih državnih tražbina prema Agrokoru i zna li se kakva je strategija nastupa, ako uopće postoji. Dalić mu je odgovorila kako taj popis imaju svi jer objavljen na stranicama Trgovačkog suda. Ne postoji nikakva tajna, dodala je.

'Dolazi se do podatka da sve državne institucije i koje se vežu s državom prijavile tražbine od 183 milijuna eura. U jednom trenutku povjerenik je isplatio neke male općine jer su o njima ovisile. Neto tražbine države danas su 171,1 milijun eura. Neosigurane tražbine odnose se na HBOR-ov kredit, a tretman državnih institucija ovisit će o tome kakvo osiguranje imaju. U tom smislu tretman svih vjerovnika će biti jednak, jer bi se drugačije smatrao državnom potporom. 171 milijun eura tražbina znači da je država vrlo mali vjerovnik', odgovorila je Dalić.

Grmoja je upitao za odgovornost osoba iz HBOR-a koje su potpisivale kredite bez instrumenata osiguranja. 'Utvrđivanje eventualne odgovornosti je pitanje upravnih tijela tih institucija, to nije moj posao. Institucije se same time moraju pozabaviti', rekla je uz pojašnjenje kako zbog Agrokora nije moguća nikakva ugroza mirovina. Mirovinski fondovi su imali dionice pojedinih Agrokorovih društava, ali odluke o ulaganju donose njihove uprave, a ne Vlada. 'U odnosu na mirovinske fondove i inzistiranjem na gubljenje novca u Agrokoru prekriva se činjenica i pitanje koliko su hrvatski fondovi izgubili na nekim stranim dionicama, poput Teve. Njihova ulaganja se odvijaju sukladno zakonu, nekada se na njima zaradi, neka se ne pokažu dobrima, ali to nije veliko političko pitanje', zaključila je.

Grmoja je postavio i pitanje o Agrolaguni, tvrtci u kojoj Agrokor ima manjinski udjela, a koja je završila pod 'lex Agrokorom', te koja ima pravo na korištenje na više od 1000 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta u Istri. Što će biti s tom tvrtkom i zemljom nakon donošenja nagodbe: 'Sve detalje ja vam nisam u stanju odgovoriti. Agrokor ima u korištenju 33.000 poljoprivrednog zemljišta. Od toga je 31.000 hektara u koncesiji. Nema nikakvog straha da će ovaj postupak imati ikakvu posljedicu za stanje vlasništva nad zemljom, jer Agrokor nije vlasnik zemlje', odgovorila je Dalić.

SDP-ov Gordan Maras upitao se zašto u vjerovničku vijeća nema predstavnika koje su odabrali sami vjerovnici, a ne 'Ramljakova garnitura'. Zbog čega godinu dana nakon procesa nema legitimnog vjerovničkog vijeća, upitao je? 'Sam proces podrazumijeva da će tokom njega biti dva vijeća - privremeno i stalno. Način biranja privremenog opisan je zakonom, a sada teće zakonski rok za postavljanje stalnog vijeća. Postoji jedna prepreka, a to je osporavanje vjerovnika s obveznicama', odgovorio je. Maras je inzistrirao da procesom upravljaju 'Ramljakovi ljudi', i da sud nije imao nikavog izbora. 'Koga je Dalić predložila, sud je birao', rekao je Maras na što se Dalić samo nasmijala. 'Samo se smijte', komentirao je Maras.

'Privremeno vijeće imenovano je od strane suda. Tamo je predstavnik Sberbanke, kako mislite da on predstavlja mene ili Ramljaka? Od pet članova, dva predstavljaju dobavljače što je iznadproporcionalno njihovim tražbinama, ali bivši povjernik je predložio dvoje zbog važnosti dobavljača. Kao promatrač, bez prava glasa, sudjeluje i VTB banka. Što se tiče HBOR-a, tražbine državnih institucije iznose 171 milijun eura i ponavljam, na sreću, u odnosu na ukupne dugove od 57 milijardi kuna, tražbina države je vrlo mala', zaključila je Dalić i poručila Marasu:

'Vlada je predložila i donijela zakon kojim je omogućena isplata plaća radnicima i nastavak poslovanja. Što je SDP predložio - telefon? Što mislite od čega su radnice u Konzumu imale više koristi, od isplate plaća ili vašeg telefona za Agrokor? Kome bi stečaj Agrokora donio koristi - to je problem koji moramo rješavati radi nas samih', rekla je Dalić Marasu. On je i dalje inzistirao na postavljanju pitanja, nakon čega mu je šef odbora Kosor oduzeo riječ.