Mostaši u zazivanju Državne revizije posebno prstom upiru u materijalne troškove HNB-a (režije, uredski materijal i dr.) te na troškove zaposlenika, od čega se najveći dio odnosi na troškove subvencije kamata za kredite zaposlenih i za rekreaciju (tenis, teretana, masaže i ostalo).

Prema računici Mosta, od 2000. do 2014. HNB je na svoje zaposlenike potrošio oko pola milijarde kuna, s tim da su troškovi u tih 14 godina porasli za čak 74 posto.

'Bolje je biti portir u HNB-u nego sveučilišni profesor!

'Šeretski rečeno, bolje je biti portir u HNB-u nego sveučilišni profesor s obzirom na sve beneficije koje imaju njegove djelatnici. I to je tako već godinama', rekao nam je jedan od naših sugovornika, ekonomskih analitičara, koji je želio biti anoniman.

Mostaši se pozivaju na primjer zapadnih zemalja u kojima državna revizija ima pravo nadzirati rad centralne banke. Međutim, to nije tako u svim europskim zemljama.

U Njemačkoj i Francuskoj država nadzire rad narodne banke. Izvršni odbor Bundesbanke u dogovoru sa Saveznim sudom revizora imenuje jednog ili više revizora. Kad se napravi revizorski izvještaj, on se šalje u Ministarstvo financija, Saveznom sudu revizora i Bundestagu (donji dom parlamenta).

Reviziju poslovanja Banke Francuske radi Računski sud (vrhovno tijelo za reviziju), a revizorski izvještaj se šalje odboru za financije Predstavničkog doma i Senata.

Godišnji izvještaj i račune Banke Norveške pregledava Ured generalnog revizora.

Državna revizija nadzirala je HNB do 2001.

Za razliku od njih, Švicarska i Slovenija ne nadziru rad svojih središnjih banaka, već one imaju svoju unutrašnju reviziju.

Do 2001. poslovanje HNB-a bilo je pod povećalom Državne revizije. Zakon je tada promijenjen i reviziju obavlja privatno revizijsko društvo koje na prijedlog Savjeta HNB-a odobrava saborski Odbor za financije i proračun.

Analitičari upozoravaju kako se pokazalo da državni revizori nemaju dovoljna znanja ni sposobnosti za procjenu mjera monetarne politike. Ako im se i dopusti povratak u HNB, tada bi trebali nadzirati samo operativno poslovanje središnje banke

'Moglo bi se nacionalnim zakonodavstvom razgraničiti pitanje operativnih troškova od poslova vođenja ukupne monetarne politike. Državna revizija sigurno ima kapacitet da nadzire njihov rad iz redovnog poslovanja. Nema tu mjesta ljutnji ili emocijama s bilo koje strane, već se samo radi o promjeni zakonskog okvira', rekao je za tportal ekonomist Mladen Vedriš

Profesor Luka Brkić sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti također ne vidi ništa sporno u tome da državni revizori kontroliraju operativno poslovanje HNB-a, ali smatra kako se iza zahtjeva Mosta kriju neke druge stvari.

'HNB je zatvoren i okrenut sam sebi

'Svuda može biti kriminala, pa tako i u središnjoj banci. Ali ovo doživljavam kao jeftin politički trik. Vode se neke druge političke bitke. Ne bih htio nikoga prozivati. Za mene je diletantski jurišati na HNB, a zanemariti sve druge crne rupe našeg društva, poput mirovinskog sustava, zdravstva ili obrazovanja. Ne bih ništa dirao u monetarnom sustavu prije nego što bih definirao cjelovitu ekonomsku politiku ove zemlje. Fokusirati se samo na monetarnu vlast, koliko god ona bila izvan političke kontrole, nije dobro', mišljenja je Brkić.

Maruška Vizek s Ekonomskog instituta ističe kako se neovisnost HNB-a ne smije narušavati, ali središnjoj banci zamjera zatvorenost.

'Neovisnost je zagarantirana pravnim okvirom i predstavlja tekovinu na koju smo se obvezali ulaskom u Europsku uniju. To međutim ne znači da se ne treba inzistirati na tome da naša središnja banka bude više transparentna. Transparentnost u donošenju odluka koje se vežu za javne politike u ingerenciji središnjih banaka je nešto čemu teže središnje banke i u Europi i razvijenom svijetu i ona je nešto što naša središnja banka, koja je vrlo zatvorena i okrenuta sama sebi, mora usvojiti kao standardnu praksu', rekla je Vizek.

Pitali smo i guvernera Borisa Vujčića kako komentira zahtjeve Mosta, ali do zaključenja teksta nismo dobili odgovor iz HNB-a.