Naime 20. srpnja je istekao rok od 18 mjeseci za dovršetak istrage protiv Ivice Todorića i njegovih suradnika zbog gospodarskog kriminala, krivotvorenja isprava i nezakonitog vođenja poslovnih knjiga, međutim ona nije dovršena zbog toga što nije gotovo knjigovodstveno-financijsko vještačenje.

Podsjećamo, Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo je istragu protiv Ivice Todorića, njegovih sinova Ivana i Ante Todorića te 12 Agrokorovih menadžera i revizora pokrenulo u studenome 2017. zbog nezakonitog pribavljanja više od milijardu kuna. Uz Todorića i sinove istragom u slučaju Agrokor su obuhvaćeni i Alojzije Pandžić, Damir Kuštrak, Hrvoje Balent, Ivica Crnjac, Olivio Discordia, Marijan Alagušić, Sanja Hrstić, Mislav Galić, Tomislav Lučić, Piruška Canjuga, Ljerka Puljić i Ivica Sertić. Svi su bili članovi uprave ili nadzornog odbora u Agrokoru, dok su Discordia i Hrstić zaposlenici revizorske kuće Baker Tilly koja je radila revizorska izvješća za Agrokor.

Odvjetnik Anto Nobilo, inače branitelj Piruške Canjuge u ovom slučaju, za tportal pojašnjava kako se rokovi istrage zapravo i ne probijaju i kako Todorićev slučaj nije prvi.

'Imam slučaj u kojem istraga traje već dvije godine. Todorić je prvi slučaj za koji je doznala javnost. Rokovi istrage su instruktivni i ne gubi se pravo dizanja optužnice ako se oni i probiju.'

Nobilo kaže da je probijanje rokova posebno lako opravdati u slučaju Todorić jer se radi o velikom i složenom vještačenju, no i kako je DORH to trebao bolje planirati.

'Vještačenje je trebalo početi raditi u prvoj trećini istrage jer je bilo očito da će se trebati vještačiti, a sva dokumentacija je bila prikupljena i prije istrage. Trebalo je vještačiti i ispitivati svjedoke istovremeno, onda bi to bilo sinkronizirano, a ovako mi je to neshvatljivo - rade kao da se radi o nekom malom kaznenom djelu, ali to je sve zbog lošeg planiranja', rekao nam je Nobilo.

S druge strane, kaže, DORH se uvijek može opravdavati time kako se radi o najvećem predmetu, o najvećoj tvrtki s najsloženijim vještačenjem i bilo kakav prigovor sucu istrage neće pomoći.

No može li istraga trajati vječno, pitamo ga? Nobilo kaže kako teoretski istraga može trajati 'prilično' dugo, no dodaje da će se DORH u ovom slučaju požuriti i kako će pisanje optužnice krenuti čim dođu nalazi vještačenja, što se može očekivati u ovoj godini.

Čedo Prodanović, jedan od odvjetnika Ivice Todorića, kaže nam kako slučaj Agrokor nije prvi u kojem su probijeni rokovi istrage i kako oni neće poduzimati ništa dok ne dobiju nalaz vještačenja:

'Istraga uz produženja može maksimalno trajati godinu i pol. Ako se istraga ne dovrši u tom roku, može se tražiti produljenje od istražnog suca. Ako on to ne odobri, tužilaštvo ima rok od tri mjeseca od upisa da dovrši istragu za dizanje optužnice, a ako je ne digne, smatra se da se odustalo od gonjenja. Nema konzekvenci ako istraga nije dovršena, ali kad se dovrši, postoji taj rok od tri mjeseca, nakon čega ide optužnica ili odustajanje.'

Stručnjak za kazneno pravo, koji nam nije želio komentirati Todorićev slučaj pod imenom i prezimenom dok traje istraga, potvrđuje nam da su rokovi u istragama samo instruktivni i kako se Todorićeva obrana baš nema što žaliti, ali ima zanimljiv prijedlog za DORH.

'Nikakve posljedice za probijanje roka istrage ne postoje. U kompleksnim predmetima istraga može trajati puno više od godinu i pol dana i ona se eventualno može prekinuti, ali sad za to ne postoje razlozi. Okrivljeni je tu, ubrojiv je i sposoban za suđenje', kaže nam sugovornik.

Pitamo ga može li Todorićeva obrana osporavati prikupljene dokaze zato što je probijen rok istrage i mogu li se primjerice žaliti na kršenje građanskih ili ljudskih prava zato što je pod istragom dulje od godinu i pol?

'Pitanje vjerodostojnosti dokaza poteže se u samom postupku. Ovo je stvarno specifičan postupak, a Todorić može tvrditi da mu se ne sudi u razumnom roku, da je predugo pod sumnjom i da mu se na teret stavlja nešto što se drugim građanima ne stavlja. Ali opet, zato imamo načelo razmjernosti, kazneno djelo je složeno, kao i cijeli slučaj, pa se to može opravdati', kaže sugovornik i zaključuje:

'Državni odvjetnik mogao bi krenuti u tuženje prema dokazima koje već ima, pa dalje istraživati sve što treba. No tu bi opet mogao biti optužen da manipulira i taktizira, pa je i to dvosjekli mač. Bolje je sada napraviti sve što se može i krenuti u optuženje bez daljnjeg istraživanja. Ako DORH ima nešto, najbolje bi mu bilo krenuti u optuženje za ono što misli da će najvjerojatnije dobiti osudu. To je pak načelo oportuniteta, a ne da se ide u optužnicu s 20 osoba na 50 stranica, što je zapravo 'nezavršiv' slučaj.'