Uz inflaciju koja je već naglo porasla u cijeloj regiji, a dijelom potaknutu ratom izazvanim poremećajima na tržištu, borba EU-a s Rusijom oko plina trebala bi testirati odlučnost Europske unije do krajnjih granica. EU se sada suočava s posljedicama podrške Ukrajini kroz sankcije Rusiji. No je li to tek početak ekonomskog udara?

Dokumenti do kojih je došao Politico.eu detaljno opisuju nacrt mehanizama upozorenja za cijelu EU, koji bi omogućio Bruxellesu da odredi obvezna smanjenja potrošnje plina od kolovoza do svibnja. Rezovi bi mogli 'biti pokrenuti u bilo kojem trenutku' ako se pokaže da zalihe plina neće biti dostupne radi preživljavanja zime. Prema tom prijedlogu, zemlje će morati ažurirati svoje nacionalne planove za hitne slučajeve dobrovoljnim mjerama za smanjenje upotrebe plina, i to do kraja rujna. Još nema brojki za količinu smanjenja potrošnje plina koja bi se mogla uvesti. No prema dvojici diplomata, planira se smanjenje između 5-20 posto, uz očekivanje konačnog dogovora u rasponu od 10-15 posto.

Do 26. srpnja, kada se očekuje da će ministri energetike EU potvrditi nova pravila, Europljani bi se mogli probuditi i shvatiti da ne mogu birati željenu temperaturu klima-uređaja ili, kako temperature budu padale u narednim mjesecima, možda neće moći pojačati grijanje koliko bi to možda htjeli.

Nestašice plina mogle bi se izbjeći ako njemačka vlada započne suradnju s drugim dobavljačima plina, ako bude stalno štedjela i poticala javnost na štednju.

Poduzećima koja se smatraju 'nebitnima' – a dokumenti Komisije sugeriraju da bi se to trebalo odnositi na keramičku, staklenu i kemijsku industriju dok u Münchenu uključuju i lokalne pekare – mogao bi se dati novac da se ili dobrovoljno isključe ili da budu prvi na listi za isključivanje plina u ekstremnim slučajevima. Sve se to predlaže u ime kampanje solidarnosti EU s Ukrajinom. Pet mjeseci nakon invazije ruskog predsjednika Vladimira Putina na Ukrajinu, ratna ekonomija sa svim svojim posljedicama dolazi do Europe.

Moskva je zaradila trostruko više nego inače od prodaje nafte i plina, i to u jednoj zimi

U pokušaju da spriječi napredovanje Putinove vojske, Bruxelles je pokušao lišiti Kremlj milijardi prihoda od prodaje prirodnog plina tako što je ove godine dobrovoljno smanjio potrošnju ruskog plina u EU za dvije trećine. To nije upalilo, a zemlje EU-a jasno su dale do znanja da nisu voljne plin stavljati pod sankcije.

Sad je vjerojatno ionako prekasno. Podaci Međunarodne agencije za energiju (IEA) objavljeni u ponedjeljak pokazuju da je od invazije Moskva već zaradila trostruko više nego inače od prodaje nafte i plina u jednoj zimi, što znači da si može priuštiti nastavak smanjenja isporuka plina na zapad u Europu.

Plin je Putinovo najmoćnije ekonomsko oružje, a Europa mora uštedjeti 12 milijardi kubičnih metara plina?

Putin je s entuzijazmom prihvatio europsku slabost prema ruskoj energiji, pretvorivši plin u svoje najmoćnije ekonomsko oružje. Do sada je ruski Gazprom smanjio ili prekinuo opskrbu plinom za 12 zemalja. Bruxelles se sada bori kako bi povratio kontrolu usporavajući potrošnju europskih zaliha plina dok može. S obzirom na to da su napori čelnika u traženju alternativnih opskrba s Bliskog istoka uglavnom propali, elektrane na ugljen ponovno rade diljem EU-a, tvornice prelaze na lož ulje, a priprema se i obustava klimatske politike za kontrolu emisija. Sat otkucava, a u četvrtak bi plinovod Sjeverni tok od Rusije do Njemačke trebao djelomično nastaviti s isporukom nakon desetodnevne stanke.

Čelnici Francuske, Njemačke i Španjolske kažu da je najvjerojatniji scenarij da Sjeverni tok ostane izvan mreže, s time da se očekuje da će dotok ruskog plina drugim rutama u Europu također biti zaustavljen. 'Pretpostavljamo da se neće vratiti u funkciju', rekao je povjerenik EU za proračun Johannes Hahn novinarima u utorak u Singapuru, piše Wall Street Journal.

Ako je Hahn u pravu, dugoročni izgledi su loši. Procjene Komisije pokazuju pad BDP-a od 1,5 posto u cijelom bloku ako Moskva prestane isporučivati ​​prirodni plin. 'Kako bismo prebrodili takav udar kada temperature padnu, dodatni plin koji treba uštedjeti tijekom sljedeća tri mjeseca je približno 12 milijardi kubičnih metara – dovoljno da se napuni oko 130 tankera ukapljenog prirodnog plina', ustvrdio je direktor Međunarodne energetske agencije Fatih Birol.

Ipak, neki od ranije najglasnijih koji su pozivali na kažnjavanje Rusije sankcijama, sada 'škrguću zubima' na najnoviji plan Komisije. Stezanje remena 'kod kuće' kako bi se spasili susjedi koji su ovisni o ruskom plinu, poput Njemačke, nije dočekano blagonaklono u nekim dijelovima istočne Europe. Berlin je jedan od rijetkih glavnih gradova koji su potpisali takozvane sporazume o solidarnosti, u kojima susjedne zemlje obećavaju da će dijeliti dodatni plin u kriznim situacijama. Komisija je pozvala zemlje da potpišu taj sporazum, no neke od njih su oprezne u vezi s tim dobrovoljnim aranžmanima, a koji se provode obvezujućim rezovima.

'Mi smo protiv nametanja obveznih ciljeva smanjenja', rekla je poljska ministrica zaštite okoliša i klime Anna Moskwa, čija se zemlja sada suočava s mogućnosti domaće nestašice ugljena nakon sankcija na ruski uvoz. Poljska nema dogovore o solidarnosti ni s jednim od svojih susjeda, prema evidenciji Komisije, a ministrica Moskwa je bila uporna u tome da 'mehanizam solidarnosti ne smije dovesti do smanjenja energetske sigurnosti bilo koje države članice'.

Mađarska je već otišla korak dalje. Vlada Viktora Orbána objavila je da će njezini novi energetski planovi za hitne slučajeve zabraniti da plin napušta mađarske granice, počevši od kolovoza, što je izazvalo oštru reakciju povjerenice EU za energetiku Kadri Simson. 'Pojedinačna nacionalna ograničenja koja utječu na prekogranične tokove plina su neopravdana i mogu samo pojačati probleme u trenutnoj situaciji na tržištu plina', upozorila je Simson.

U Španjolskoj i Portugalu, vlade već djelomično subvencioniraju cijenu plina koji se koristi za električnu energiju, promatrajući pritom kako Francuska uvozi svu jeftinu energiju koju može. Španjolski skeptici ističu da štednja plina 'kod kuće' neće puno pomoći njihovim francuskim susjedima, s obzirom na ograničene plinske interkonekcije između tih dviju zemalja.'U situaciji smo u kojoj treba odlučiti na najbolji mogući način kako rasporediti resurse', zaključio je Georg Riekeles, pomoćnik direktora u Centru za europsku politiku.