Redakciji tportala javila se čitateljica koja je na šalteru Hrvatske pošte odlučila uplatiti skijanje gotovinom. Umjesto da preda uplatnicu i novac te se ode mirno spakirati za put, službenica joj je uručila 'upitnik za dubinsku analizu fizičke osobe' kako bi se utvrdilo da novac možda nije sumnjiva podrijetla
Svi koji putem interneta igraju neku od igara Hrvatske lutrije također podliježu dubinskoj analizi ako uplate ili im se isplati više od 15.000 kuna. Drugim riječima, ako na lutriji osvojite 15.000 kuna, do novca nećete doći ako prije ne predočite osobnu i predate sve podatke koji će se zatražiti od vas.
Ako odlučite da ne želite dati podatke, Lutrija, ali i svi ostali obveznici Zakona o sprečavanju pranja novca o tome će obavijestiti Ured za sprečavanje pranja novca i financiranje terorizma. Ista procedura čeka vas i u bankama prilikom otvaranja računa.
vezane vijesti
Neke od domaćih banaka objavile su upitnike na internetu: tražit će vas osobne podatke poput adrese, kontakta i mjesta rođenja, nakon čega kreću specifična pitanja, poput onog gdje radite, koje je vrste tvrtka i na kojoj ste poziciji zaposleni. Slijede pitanja u koju se svrhu račun otvara, koliki su vam izvori prihoda, kako sve zarađujete i planirate li koristiti račun većinom za gotovinske transakcije.
Potom dolazi čitav set 'političkih' pitanja kojima je cilj utvrditi bavi li se klijent politikom, koje funkcije obnaša, bavi li mu se netko od članova obitelji politikom i slično. Na kraju se popunjava dio upitnika koji se odnosi na štednju i investicije, tj. kojim se dolazi do podatka trguje li klijent na burzi, gdje ulaže novac i koliko je vičan burzovnim poslovima.
Svi ti podaci traže se od 1. siječnja 2018., nakon što je na snagu stupio novi Zakon o sprečavanju pranja novca koji je prilagođen oštrijoj europskoj direktivi nastaloj poslije razotkrivanja golemih poreznih oaza i sumnjivih novčanih tokova u aferama Panama i Paradise Papers.
Novim zakonom obveza provođenja dubinske analize proširena je na svaku povremenu transakciju koja predstavlja prijenos novca u vrijednosti većoj od tisuću eura, dok je prag za obvezu analize prilikom pružanja igara na sreću snižen na iznos od 15.000 kuna. Isto tako, pravna ili fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost u Hrvatskoj ne smije primiti naplatu ili obaviti plaćanje u gotovini u vrijednosti od 75.000 kuna, a svaka gotovinska transakcija od 200.000 kuna ili više odmah bi se trebala prijaviti Uredu za sprečavanje pranja novca.
Kako netko postaje sumnjiv? Na najnižoj razini svatko tko primjerice radi s nekom tvrtkom izvan EU-a i redovito prima ili šalje određene količine novca može doći pod prismotru. Isto vrijedi ako imate sumnjivu dinamiku uplata i isplata novca s članovima obitelji.
Recimo, osoba ima račune u više banaka na koje u duljem razdoblju uplaćuje razne iznose u kunama i eurima. Nakon nekog vremena dio novca prebaci s jednog računa na drugi, podigne gotovinu i kupi kuću ili automobil. Ista ta osoba možda nije stalno zaposlena ili su joj svi ostali članovi obitelji nezaposleni, zbog čega se može posumnjati da se pojedinac bavi švercom duhana, droge ili nekom drugom kriminalnom aktivnosti, a cijelo je vrijeme mislio, držeći otvorenim više računa i uplatom raznih iznosa, da baš nitko neće posumnjati na njega.
Sheme pranja novca redovito su daleko složenije od navedenog primjera. Tako smo od Ureda za sprečavanje pranja novca i suzbijanje terorizma uzeli jedan od domišljatijih primjera financijskih manipulacija. Osoba ugovara životno osiguranje putem agenta koji joj je ujedno rođak. Nekoliko mjeseci kasnije neka tvrtka nadoplaćuje policu životnog osiguranja za 100.000 eura. Korisnik dolazi u osiguranje i otkazuje policu, a dobiveni novac potom uplaćuje na račune tri fizičke osobe, od kojih je jedna 'slučajno' i direktor u tvrtki koja mu je nadoplatila policu.
Takvi slučajevi su nadležnost Ureda za sprečavanje pranja novca koji ima analitičko-obavještajni odjel što obrađuje sumnjive transakcije te nakon što ima razloga vjerovati da se osoba ili tvrtka bavi kriminalom slučaj prijavljuje Državnom odvjetništvu. Osim toga, Ured u otkrivanju pranja novca i financiranju terorizma sudjeluje i sa svim drugim nadležnim tijelima, poput USKOK-a, MUP-a, SOA-e, HNB-a, Porezne, Carine i Hanfe.
Prema izvješću Ureda za sprečavanje pranja novca, lani su otvorena 472 sumnjiva slučaja, što je osam slučajeva više u odnosu na godinu ranije. Čak 329 slučajeva proslijeđeno je na postupanje nadležnim institucijama, od čega je njih 12 bilo sumnjivo zbog potencijalnog financiranja terorizma.
