Plenković je u uvodu konferencije, koja je zbog epidemioloških razloga bila zatvorena za novinare uz djelomični prijenos uživo, kazao kako je 2020. onemogućila predviđanje budućnosti kao što se to činilo dosad. Istaknuo je da je godina na izmaku, obilježena pandemijom koronavirusa, bila „demonstracija snage države“.

„Ako se nešto pokazalo u logici da tržište treba regulirati sve što se može, ova godina je pokazala da bez države tržišta i društva ne bi opstala“, rekao je premijer na konferenciji na kojoj su sudjelovali i ministar gospodarstva Tomislav Ćorić i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.

„Baš zato zajedničkom sinergijom gospodarstva i institucija zajedno možemo premostiti ovu krizu“.

Plenković smatra da je kriza uzrokovana pandemijom šansa za Hrvatsku da nakon nje napravi iskorak, pa naglasio da je novim europskim proračunom i planom oporavka Hrvatska dobila najviše sredstava po stanovniku među članicama. Premijer je pritom istaknuo da vlada „najviše tih novaca želi dati gospodarstvu“.

Za mehanizam „Next Generation“ rekao je da je najbolji pokazatelj snage EU-a u svijetu te da će se s „prolaskom desetljeća shvatiti ispravnost i dalekosežnost“ odluka Unije u ovoj godini.

Europski proračun i instrument „Next Generation“, kojemu je cilj oporavak europskog gospodarstva, najveći su financijski poticaj u povijesti EU-a, vrijedni ukupno 1,8 bilijuna eura, a cilj im je „zelenija, digitalnija i otpornija Europa“, stoji na stranicama Europske komisije.

Predstavnik tog tijela u Hrvatskoj Ognian Zlatev na konferenciji je kazao kako taj instrument „nije samo za oporavak, nego i za evoluciju društva“.

„Ne želimo da Europa nakon pandemije bude ista, nego da bude bolja“, naglasio je, pa dodao da se kontinent može oporaviti samo zajedno jer „gospodarski problemi u jednoj državi uzrokuju probleme i u drugima“.

Izazovi pred svijetom

Plenković je na konferenciji rekao kako će po njemu glavno pitanje nakon covida-19 biti „globalna borba protiv nejednakosti“ koja će poslije pandemije dobiti novi kontekst.

Svijet će se baviti i borbom protiv klimatskih promjena, ubrzanom digitalizacijom, oporavkom turizma i zračnog prometa, zaštitom granica i sigurnosti te borbom protiv lažnih vijesti, smatra premijer.

Kao i sam Economist u svojim predviđanjima za iduću godinu, Plenković tvrdi da će „cijelom 2021. dominirati pitanje cjepiva“.

Izdvojio je i razloge za optimizam – nevjerojatnu brzinu razvoja cjepiva, europski mehanizam oporavka te novu vladu Sjedinjenih Država koja „otvoreno vraća Ameriku na multilateralnu pozornicu“, što će utjecati na globalno upravljanje.

Predviđanja Economista

Economist, međunarodni liberalni tjednik osnovan 1843. sa sjedištem u Londonu, za 2021. je izdvojio pitanja koja će obilježiti tu godinu, a po drugi put to godišnje izdanje ima i hrvatsku verziju.

Prva je izdvojena nadolazeća borba oko cjepiva – distribucije po svijetu, a potom i odbijanja stanovnika da se cijepe. Economist piše i o neuravnoteženom ekonomskom oporavku pod kojim će se jaz između snažnijih i slabijih tvrtki i tržišta produbiti.

Iduću godinu obilježit će i pokušaj nove američke vlade da vrati red u međunarodne odnose nakon Donalda Trumpa koji je napustio multilateralne dogovore poput Pariškog sporazuma ili dogovora svjetskih sila s Iranom.

U 2020. nas očekuju nove tenzije između SAD-a i Kine, geopolitička borba na poslovnom polju, s tvrtkama poput TikToka i Huaweija na prvoj liniji, svijet s manje turizma i zračnog prometa i usvajanje novih tehnoloških ponašanja – videokonferencija i internetske kupovine.

Economist smatra kako bi iduća godina mogla biti "deja vu" 2020., odnosno pokušaj da se održi sve što je odgođeno ove godine – Olimpijade, Svjetske izložbe u Dubaiju ili Europskog prvenstva u nogometu.

Na kraju, tjednik u svom izdanju ističe da je 2021. prilika za borbu protiv klimatskih promjena i zeleni oporavak, ali i da će otvoriti prostor za ozbiljnije nošenje s drugim svjetskim izazovima poput sve veće otpornosti na antibiotike ili nuklearnog terorizma.

Hrvatsko izdanje, na 158 stranica, sadrži i dio prilagođen Hrvatskoj za koji su pisali i sam premijer, ministar Ćorić, bivši HNS-ov ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i predstavnici hrvatske poslovne zajednice.

„Economist je jedan od rijetkih medija koji se prilagođava promjenama“, rekao je na konferenciji Vrdoljak čija je tvrtka distributer magazina u Hrvatskoj, dok je premijer kazao kako „većina nas koji se bavimo međunarodnim odnosima živimo s Economistom“.