Plenković je podsjetio na sve procese od pristupanja Hrvatske Europskoj uniji do uvođenja eura te rekao kako je cilj današnjeg obraćanja senzibilizirati javnost prema uvođenju zajedničke valute u Hrvatsku.

'Godina 2022. je odluka o ulasku u eurozonu i Schengen, godina dublje integracije u EU. S obzirom na proeuropsku orijentaciju Vlade i cijele države, još 2017. pokrenuli smo javnu raspravu o uvođenju eura u Hrvatsku', rekao je premijer i pojasnio da pristupamo europodručju jer smo visokoeurizirana ekonomija.

'Sedamdeset posto prihoda u turizmu dolazi iz država članica europodručja, a 60 posto robne razmjene dolazi iz europodručja. Sedamdeset posto oročene štednje je u eurima ili je vezana uz euro', podsjetio je i dodao da smo pristupili europskom tečajnom mehanizmu i bankovnoj uniji.

Za uvođenje eura treba promijeniti oko 70 zakona, dodao je, i cilj je da prilagodba ide nesmetano. 'Građani se moraju na vrijeme informirati, kao i gospodarstvo te državni sustavi', rekao je Plenković i dodao da Prijedlog zakona o uvođenju eura danas ide u javnu raspravu.

'Danas za godinu dana jedino platežno sredstvo bit će euro, to moramo osvijestiti. Od početka rujna treba istaknuti dvostruke cijene, u eurima i kunama, a točan datum bit će 5. rujna. Cijene će još cijelu 2023. biti istaknute u kunama i eurima', rekao i napomenuo da građani cijelu 2023. neće imati troškova zamjene kuna za eure u bankama i pošti, a konverzija će biti besplatna polaganjem novca na račun.

'Zauvijek će se kune moći donijeti u HNB i promijeniti, bilo kada i besplatno, za pet godina ili deset godina. Govorimo o novčanicama, ne o kovanicama', poručio je premijer.

Ministar financija Zdravko Marić pojasnio je tehničke detalje najavljenog zakona o uvođenju eura, napravljenog po uzoru na druge članice eurozone poput Slovenije ili Litve. 'Zakon ima 79 članaka i vrlo je pitak, lako ga se čita, a u javnoj raspravi prikupit ćemo komentare kako bismo ga poboljšali', rekao je i podsjetio da je tečaj po kojem će se kune mijenjati u euro 7,53450 kuna za euro i on se ne bi trebao bitnije mijenjati.

'Što se tiče potrošača, cijeli proces mora biti besplatan i bezbrižan. Uvijek se pitamo kako sve to kontrolirati i provoditi, zbog čega ćemo imati nadzor i dvostruke cijene. Kategorija neopravdanog povećanja cijena ne poznaje pravni oblik, ali svi možemo djelovati, kao cijelo društvo', rekao je Marić i pojasnio da od 5. rujna kreće obvezno iskazivanje dvostrukih cijena te se nada da će mnogi trgovački lanci s tom praksom početi i ranije.

Od iskazivanja dvostrukih cijena pošteđeni su OPG-ovi, samoposlužni aparati, taksisti, štandovi na tržnicama, kiosci, benzinske crpke, lutrijske srećke, biljezi i pokretna trgovina. 'Uz sve ove iznimke računi će morati biti dualno iskazani, i u kunama i eurima', kazao je ministar financija i dodao da će ove godine krenuti predopskrba banaka i poduzeća eurima te istaknuo da će dva tjedna po ulasku od 2023. biti moguće plaćanje u kunama uz vraćanje kusura u eurima.

Odgovarajući na pitanje novinara kako će građani uz uvođenje eura i inflaciju izdržati period pred nama, Marić je rekao da je strah od rasta cijena onaj koji je naglašavan kao najvažniji i najveći: 'Taj efekt je jednokratan, očekivanja su da će inflacija ubrzati i da će uskoro početi njeno ispuhivanje. Kako god bilo, to su fakti kojima raspolažemo, a spriječit ćemo neopravdan rast cijena.'

Guverner Boris Vujčić poručio je da je inflacija najveći trošak za građane, a što se tiče gubitka monetarne suverenosti, rekao je 'kako ne možemo izgubiti nešto što ionako nemamo' jer je tečaj kune praktički fiksiran od 1994. i njenog uvođenja. Inflacija će rasti, smatra guverner, u prvoj polovici ove godine, dok se prema 2023. očekuje njen pad.