Cilj sastanka je naći rješenje za prešutne minuse u kojima se nalazi oko 840 tisuća hrvatskih građana - a da toga uopće nisu bili svjesni. Čak oko 95 posto svih minusa su ustvari prešutni, što znači da je većina banaka u Hrvatskoj praktički ukinula dopuštene minuse i automatski prešla na računanje efektivne kamatne stope za prešutne minuse. Zakonski to nije striktno zabranjeno, što znači da je zakon nedorečen jer bi prešutni minus trebao biti iznimka, a ne pravilo.

Na sastanak će HNB doći sa svojim prijedlozima, baš kao i Hrvatska udruga banaka i Vlada, odnosno Ministarstvo financija.

Državni tajnik u Ministarstvu financija Stjepan Čuraj otkrio je, gostujući na N1, da je Ministarstvo 'napravilo pet simulacija, odnosno prijedloga, raspolažući podacima koje imaju trenutno i koje su jučer dobili od HNB-a. Ministarstvo će pratiti rezultate ovog sastanka, vidjeti sve opcije i simulacije i ići u onom smjeru da se zaštite potrošači, ali i građani koji koriste te proizvode'.

HNB je već iznio svoj prijedlog i s tim stavom dolazi na sastanak iako su otvoreni i za druge opcije.

Predlažu izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju na način da banke za postojeća prešutna prekoračenja, koja su ustvari najproblematičnija, imaju obvezu korisnicima ponuditi otplatu duga u 12 rata u slučaju smanjenja ili ukidanja prešutnog prekoračenja. Takvo pravilo vrijedi i za dopuštene minuse pa po prijedlogu HNB-a automatska naplata duga ne dolazi u obzir. Također, traže da banke smanje EKS na 7,61 posto, koliko iznosi kamata i za dopušteno prekoračenje. Uz to, predlažu da u budućnosti maksimalni iznos prešutnog prekoračenja za novougovorene tekuće račune iznosi 1500 kuna. Moguće je da na kraju taj iznos ipak bude veći.

Pitanje je hoće li proći ovaj prijedlog HNB-a jer je bankama u interesu ipak zadržati veću kamatu. Neslužbeno se može čuti od aktera sutrašnjeg sastanka da će Vlada na sastanku pokušati pronaći kompromis s bankama i pitanje je hoće li već u srijedu imati jasne upute za izmjene zakona. Vlada ustvari traži način da ublaži prijedlog HNB-a kako banke ne bi ugasile male dopuštene minuse. Zbog toga će i Ministarstvo financija imati svoje prijedloge.

Postoje dva moguća modela izmjena, jedan je da se sve definira u izmjenama zakona, a druga je da se uz zakon mijenja i odluka o izračunu EKS koju inače donosi HNB. Stvar je tehničke prirode, no u tom slučaju bi se u zakonu riješio status sadašnjih prešutnih minusa i da se njima smanji kamatna stopa, zatim da se omogući otplata na 12 rata te da se ograniči iznos prešutnih minusa kad se otvara novi tekući račun. Onda bi se odlukom HNB-a definirala efektivna kamatna stopa.

S obzirom da izmjene zakona zahtijevaju i koordinaciju i dogovor više aktera, ali i javnu raspravu te saborsku proceduru, cilj je da se Zakon o potrošačkom kreditiranju donese tek do kraja godine.