Osnovni uvjet za dobivanje potpore je pad prihoda od 50 posto u lipnju 2020. prema lipnju 2019. na bazi prijave PDV-a ili tablice pada prihoda.

Prema projekcijama Ministarstva rada i mirovinskog sustava očekuje se da će novom mjerom moglo biti obuhvaćeno oko 100.000 zaposelnih.

Potporu od 2000 kuna po radniku moći će dobiti poslodavci koji zapošljavaju do 10 radnika, uključujući vlasnike obrta koji potporu mogu ostvariti i za sebe, bez obzira na gospodarsku djelatnost koju obavljaju.

Uvjet je također da su poslodavci izvršili prijavu u sustav HZMO-a do 29. veljače 2020., a potpora se ne može ostvariti za radnike zaposlene nakon 30. lipnja 2020. godine. Na isplaćenu potporu država uplaćuje i odgovarajući dio doprinosa.

Potporu nemogu ostvariti poduzetnici koji neredovito isplaćuju plaće te privatni iznajmljivači i OPG-ovi koji nisu u sustavu poreza na dobit ili dohodak.

Za ugrožene poslodavce koji zapošljavaju više od 10 radnika namjenjena je potpora za skraćenje radnog vremena.

Mogu je koristiti gospodarstvenici koji očekuju pad ukupnog mjesečnog fonda radnih sati svih zaposlenih na puno radno vrijeme za najmanje 10 posto, pri čemu je potporu moguće koristiti za najmanje 10 odnosno 20 posto radnika, ovisno o veličini tvrtke, pod uvjetom da su bili zaposleni 31. svibnja.

Uvjet za dobivanje potpore je i pad prihoda od najmanje 20 posto u mjesecu za koji se traži potpora, a u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok iznimno, oni koji posluju u sektoru prerađivačke industrije, potporu mogu ostvariti i ako je pad manji od 20 posto.

Potpora se dodjeljuje u iznosu od najviše dvije tisuće kuna neto mjesečno po radniku, a pojedini radnik može provesti do 50 posto mjesečnog fonda radnih sati u korištenju potpore za skraćivanje radnog vremena.

Očekuje se da će potporu za skraćenje radnog vremena koristiti između 100 i 150 tisuća radnika, a za financiranje je na raspolaganju oko 400 milijuna eura iz SURE programa Europske unije.