Hrvatski zavod za zapošljavanje proveo je godišnju analizu tržišta rada te objavio listu deficitarnih i suficitarnih zanimanja. Na osnovi prognoziranog položaja pojedinih zvanja na tržištu rada izradio je i preporuke u pogledu povećanja ili smanjenja broja upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe.

Pri tome su u obzir uzeti i podaci o broju već upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe te promjene upisnih kvota za srednje škole i visoka učilišta protekle godine. Preporuke se odnose ne samo na upis, već i na stipendiranje učenika i studenata.

Na listi obrazovnih programa u kojima treba povećati broj upisanih i stipendiranih učenika prednjače dvogodišnje i trogodišnje srednje strukovne škole u kojima se obrazuju deficitarni kadrovi u području građevinarstva i uslužnih djelatnosti.

Traže se majstori svih struka

U građevini nedostaje kvalificiranih radnika gotovo svih zvanja, a najviše se traže tesari, armirači, fasaderi, zidari, krovopokrivači i keramičari.

U sektoru zanatskih usluga kroničan je manjak elektroinstalatera, automehaničara, stolara, staklara, vodoinstalatera, bravara, instalatera grijanja, soboslikara, dimnjačara i tapetara. U ugostiteljstvu i turizmu nedostaje kuhara i konobara, a u prometu svih kategorija vozača.

U strukama za koje je potrebno četverogodišnje ili petogodišnje srednjoškolsko obrazovanje najveći je manjak zdravstvenih kadrova. Na tržištu rada najviše nedostaje medicinskih sestara, farmaceutskih tehničara, zdravstveno-laboratorijskih tehničara i primalja.

Na sveučilišnoj razini primarno se preporučuje povećanje kvota i stipendija na studijima u STEM područjima znanosti (matematika, medicina, strojarstvo, računarstvo).

Na društvenim studijima i dalje puno nezapošljivih smjerova

Lista suficitarnih zanimanja manja je, ali na njoj se već godinama pojavljuju iste struke. U četverogodišnjem ili petogodišnjem srednjoškolskom obrazovanju na 'crnoj' listi su ekonomisti, grafički urednici - dizajneri, hotelijersko-turistički tehničari, veterinarski tehničari, prehrambeni tehničari i tehničari cestovnog prometa.

Teško zapošljivi smjerovi na sveučilišnim studijima su dizajn, povijest umjetnosti, komparativna književnost, novinarstvo, komunikologija, politologija, etnologija i kulturna antropologija, kineziologija, sociologija, agroekologija i ekonomija.

Rezultati HZZ-ove analize u velikoj se mjeri poklapaju s trendovima koje prati OVI Indeks, mjesečni indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu Zagreb u suradnji s portalom MojPosao.

5 najtraženijih zanimanja

U 2023. OVI je zabilježio nešto skromniji rast u odnosu na prethodne godine, što govori u prilog daljnjem rastu potražnje za radom, ali uz određeno usporavanje. U odnosu na pretkriznu 2019. godinu, ukupan broj online oglasa u prošloj godini bio je veći za 37 posto, što upućuje na to da je potražnja na hrvatskom tržištu rada na povijesno najvišim razinama.

Zanimljivo je to da su na rast potražnje utjecali uglavnom oglasi u kojima se traže radnici sa srednjom stručnom spremom, a potražnja za zaposlenicima s visokom stručnom spremom i niskom kvalifikacijom zabilježila je znatno slabiji rast.

Među pet najtraženijih zanimanja u prošloj godini našli su se prodavač, konobar, kuhar, skladištar i vozač, a koji se u odnosu na 2022. sa šestog popeo na peto mjesto i na njemu zamijenio zanimanje knjigovođe.

Na rang ljestvici najtraženijih zanimanja najviše je pao interes za programerima, koji su s 12. pali na 23. mjesto, dok su se teleoperateri i učitelji popeli za četiri mjesta.