Među 22 zemlje EU-a, za koje su dostupni podaci, četiri su zabilježile prosječne izdatke kućanstva za sportsku robu i usluge iznad 500 jedinica kupovne moći (PPS) u 2020. godini, pokazuje istraživanje Eurostata. PPS je umjetna valuta koja eliminira razlike u razini cijena između zemalja
Na vrhu popisa je Luksemburg sa 628 PPS-a, a odmah iza njega su Nizozemska (622), Austrija (620) i Njemačka (526).
Na drugom kraju ljestvice, prosječni izdaci kućanstva za sportske aktivnosti bili su niži od 100 PPS-a u Bugarskoj (24), Slovačkoj (66), Litvi (87) i Poljskoj (95).
Među različitim kategorijama sportskih proizvoda i usluga, kategorija u kojoj su kućanstva u EU najviše trošila bile su rekreacijske i sportske usluge, i to u gotovo svim zemljama Unije s dostupnim podacima.
Jedina je iznimka bila Grčka, u kojoj je najveći udio bio posvećen izdacima u trajna dobra (kamperi, letjelice, plovila i sl.) za rekreaciju na otvorenom (69,0 posto).
Prosječna potrošnja kućanstva na rekreacijske i sportske usluge bila je najveća na Cipru s udjelom od 93,7 posto, a slijede Bugarska i Hrvatska s 81,3 posto, odnosno 79,3 posto. Najniži udjeli zabilježeni su u Grčkoj (19,2 posto), Danskoj (43,7 posto) i Belgiji (46,8 posto).
Izdaci za opremu za sport, kampiranje i rekreaciju na otvorenom predstavljaju drugi najveći udio u proračunima kućanstava u 14 zemalja EU-a prema dostupnim podacima. Taj se udio kretao od 3,7 posto na Cipru do 42,3 posto u Slovačkoj.
Osim Grčke, u kojoj su izdaci za trajna dobra za rekreaciju na otvorenom imali najveći udio, ova je kategorija bila druga najveća stavka u kućnim proračunima za sportsku opremu u Belgiji (36,7 posto), Danskoj (33,7 posto), Luksemburgu (29,2 posto), Litvi (27,2 posto), Malti (19,3 posto), Nizozemskoj (18,1 posto) i Francuskoj (16,5 posto).
Mađarska (0,4 posto) i Bugarska (0,8 posto) zabilježile su najniže udjele izdataka kućanstava za trajna dobra za rekreaciju na otvorenom.