Mnogi od nas sanjare, osobito nakon što se vratimo s godišnjeg odmora, kako bi bilo lijepo ne raditi ništa i ostatak života provesti negdje uz more. U slovenskim Financama poigrali su se brojkama i izračunali koliko biste trebali uštedjeti da se umirovite s 45 godina. To je za većinu nedostižan cilj, ali barem može biti dobar motiv da krenete u dugoročnu štednju
Novinar Financa Karel Lipnik napravio je računicu štednje uz pretpostavku prosječnog godišnjeg neto prinosa od tri posto. Toliko bi vam donosila konzervativna strategija štednje, odnosno portfelj u koji bi bila uključena štednja u banci, ulaganje u državne obveznice, novčane fondove i slično.
Ključ uspjeha je u tome da kroz godine štednje ni u jednom trenutku ne posegnete za tim novcem. Naime poželjni je cilj da si osigurate barem dvostruko veći mjesečni iznos kad se umirovite od trenutne neto plaće. Tako biste mogli bezbrižno provesti ostatak života, bez straha od izvanrednih troškova, poput mijenjanja automobila ili obnove stana. Čeka vas barem još 30-tak godina 'mirovine' i morate biti spremni na sva iznenađenja.
vezane vijesti
Prosječna neto plaća u Sloveniji je oko 1000 eura (u Hrvatskoj je 720 eura). Zbog toga je novinar Financa postavio kao minimalni cilj uštedu od oko 850.000 eura kako biste s 45 godina mogli dignuti noge u zrak i ne raditi ništa. U mirovini biste živjeli od kamate na štednju, što bi, uz pretpostavku da ona iznosi tri posto godišnje, donosilo 25.500 eura ili 2125 eura mjesečno.
Naravno još bi bilo bolje ako uspijete uštedjeti milijun eura jer bi u tom slučaju imali na raspolaganju oko 30.000 eura godišnje ili oko 2500 eura mjesečno, a time i lagodniji doživotni godišnji odmor.
Starost uključuje niz rizik, povezanih s nepredvidljivim i predvidljivim događajima. Inflacija, na primjer, smanjuje vrijednost stvarne financijske uštede i zbog toga je svaki dodatni euro štednje važan.
Uzmimo da imate 20-ak godina, upravo ste diplomirali, čeka vas posao i želite raditi samo do 45. godine. Što mislite, koliko biste morali mjesečno štedjeti da biste došli do spomenutih 850.000 eura, oko 6,3 milijuna kuna? Uz očekivani prinos od tri posto godišnje trebali biste izdvajati za štednju gotovo 2600 eura ili 19.500 kuna.
Za većinu građana Slovenije i Hrvatske to je samo sanak pusti. U Lijepoj našoj gotovo polovica od ukupno oko 850.000 zaposlenih ima plaću nižu od prosjeka, i to u rasponu od 2.500 do 5.000 kuna.
Ali imajte na umu to da ste bez vlastite štednje, kad je riječ o mirovini, u potpunosti prepušteni na milost i nemilost hirovima države. Zato, bez obzira na sve, ako možete, štedite.
