Zemlje Europske unije uvelike se razlikuju po vrijednosti svog poljoprivrednog zemljišta. Dok u razvijenim i poljoprivredno naprednim državama cijena hektara dostiže preko 50.000 eura, u zemljama sa zaostalom poljoprivredom, poput Rumunjske i Hrvatske, kreće se ispod 3000 eura, pokazuje aktualno izvješće Eurostata o prodajnim cijenama i cijenama najma obradivog zemljišta u 2016. godini, koje pokriva 22 države Europske unije
Poljoprivredno zemljište u prosjeku je najskuplje u Nizozemskoj, u kojoj za hektar obradive zemlje treba izdvojiti čak 63.000 eura. Ova europska zemlja s hi-tech poljoprivredom drugi je najveći svjetski izvoznik hrane pa ne čudi to da svaki hektar zemlje zlata vrijedi. S populacijom od 17 milijuna ljudi Nizozemska godišnje izveze poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti od 85 milijardi eura. Za usporedbu, vrijednost kompletnog hrvatskog izvoza iznosi 14 milijardi eura.
Zahvaljujući inovativnom pristupu i modernim tehnološkim postupcima ova zemlja je po prinosima vodeći svjetski proizvođač rajčica, paprika, čilija i krastavaca, drži drugo mjesto među proizvođačima krušaka te peto među proizvođačima mrkve, luka i krumpira.
vezane vijesti
Cijene zemljišta ovise o nizu čimbenika, od nacionalne zakonske regulative i regionalnih osobitosti (klima, prometna povezanost), preko lokalnih karakteristika (kvaliteta tla, nagib, drenaža itd.) do tržišne snage ponude i potražnje.
Osim velikih nacionalnih razlika, cijene obradivog zemljišta značajno variraju od regije do regije. Tako se u Italiji, koja drži drugo mjesto po prosječnoj cijeni (40.153 eura), cijena hektara kreće u rasponu od 16.498 eura u regiji Basilicata do rekordnih 108.611 eura u regiji Ligurija.
S druge strane, obradiva zemlja najjeftinija je u Rumunjskoj, u kojoj hektar stoji tek 1958 eura. Na regionalnoj razini, najniža cijena poljoprivrednog zemljišta je u jugozapadnoj Bugarskoj, u kojoj hektar košta prosječno 1165 eura.
Hrvatska se nalazi na europskom dnu s prosječnom cijenom obradivog hektara od 2809 eura. Pritom se jadranska, plava, i kontinentalna, zelena, Hrvatska značajno razlikuju u cijenama. Oranice na jugu koštaju u prosjeku 4651 euro po hektaru i gostovo su dvostruko skuplje od onih na sjeveru Hrvatske, koje vrijede prosječno 2739 eura po hektaru.
Na nisku cijenu obradivog zemljišta u Hrvatskoj utječu brojne slabosti koje prate hrvatsku poljoprivredu (rascjepkanost zemljišta, niska produktivnost proizvodnje, slabe agrotehničke mjere). Ograničavajući faktor je i moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta koji traje do 2020. godine. Posljednjih godina primjetan je lagani rast cijena obradivog zemljišta, a snažniji uzlet mogao bi se dogoditi nakon isteka moratorija.
Dosad stranci nisu pokazali veći interes za ulaganje u hrvatsku poljoprivredu, o čemu svjedoči podatak da se od ulaska Hrvatske u EU u upisnik poljoprivrednika upisalo tek 37 stranaca.
U razdoblju od 2011. do 2016. najsnažniji rast cijena obradivih površina bio je u Češkoj (trostruko povećanje), Litvi, Estoniji, Latviji i Mađarskoj (dvostruko povećanje). Pritom treba naglasiti da je do skoka cijena u navedenim zemljama došlo unatoč tome što one u svojim zakonima imaju odredbe kojima otežavaju ili onemogućavaju prodaju zemljišta strancima. Obradivo zemljište poskupjelo je i u drugim državama članicama, iako po znatno nižim stopama.
I cijene najma poljoprivrednog zemljišta znatno su više u zapadnoeuropskim zemljama nego u tranzicijskim. Tako je iznajmljivanje hektara poljoprivrednog zemljišta najskuplje u Nizozemskoj (prosječno 791 euro godišnje), pri čemu je najviša prosječna cijena u regiji Flevolandu (Nizozemska), gotovo dvostruko iznad nacionalnog prosjeka (1536 eura za godinu).
U Hrvatskoj je prosječna cijena najma hektara zemljišta 76 eura godišnje. Rentanje poljoprivrednog zemljišta u prosjeku je najjeftinije u Latviji (46 eura po hektaru godišnje), dok su najpovoljnije europske regije za najam obradivog zemljišta Mellersta Norrland i Övre Norrland u Švedskoj, u kojima je cijena 28 eura po hektaru godišnje.
