'Ne razmišljam o nagradama, radim svoj posao i onda nagrade dolaze same od sebe. Ne vjerujem u staklene stropove. Moramo biti osobe s integritetom, voljeti posao koji radimo. Moramo biti motivirani i učiti, biti hrabri i svoji te stvarati vrijednosti' - rekla je Kovačević na konferenciji Žene u biznisu povodom dodjele ovog priznanja.

Među prvih deset najmoćnijih žena ove su godine dva nova imena. Nakon Gordane Kovačević, koja već nekoliko godina zaredom drži čelno mjesto na listi, na drugo mjesto i prvi put u top 10 ušla je Sabina Škrtić, članica Uprave grupacije Energie naturalis, čiji je PPD najbže rastuća velika hrvatska kompanija.

Škrtić ima bogato poslovno iskustvo, kako u privatnom tako i u javnom sektoru. Bila je zadužena za ukupnu politiku upravljanja ljudskim potencijalima Adris Grupe, direktorica ljudskih potencijala na HRT-u, zamjenica rukovoditelja proizvodnje programa HTV-a, a svakako će ostati zapamćena i po uspješnom gašenju požara u Hrvatskoj gospodarskoj komori kao pomoćnica ministra gospodarstva nakon što je Nadan Vidošević za sobom ostavio popriličan nered.

Drugo novo ime na listi deset najmoćnijih je Medeja Lončar, predsjednica Uprave Siemensa u Hrvatskoj i Sloveniji. U svojoj tridesetogodišnjoj karijeri Lončar je stekla iskustvo iz područja strateškog razvoja, prodaje i marketinga.

Prije dolaska u Siemens prije petnaest godina, bila je članica menadžerskih timova u uspješnim slovenskim i međunarodnim tvrtkama u različitim sektorima, uključujući mobilne komunikacije, maloprodaju, industriju i energetiku. 2007. godine je imenovana predsjednicom Uprave Siemensa Slovenija, a 2015. postaje voditeljica divizije Digital Factory za regiju Adriatic.

Lider u suradnju i Bisnodeom već 14. godinu zaredom objavljuje rang-listu 300 najmoćnijih žena hrvatskog biznisa, na temelju njihove upravljačke moći (ukupni prihod svih tvrtki u kojima su u upravi i nadzornom odboru), prvih deset najmoćnijih žena i prema drugim 'mekim' kriterijima, poput njihova utjecaja na poslovno okružje i uzimajući u obzir ukupnu važnost za hrvatsko gospodarstvo.

Njihova upravljačka moć (ukupni godišnji prihodi svih kompanija kojima upravljaju ili ih nadziru) narasla je u godinu dana sa 36 milijardi eura na 41,5 milijardu, što je čak 15 posto više nego prošle godine, i rekordan je iznos, veći od svih u dosadašnjih 13 godina sastavljanja te liste.

Narasla je i upravljačka moć 50 najmoćnijih predsjednica uprava. Njihove tvrtke lani su ostvarile 3,3 milijarde eura prihoda, 400 milijuna više nego prošle godine.

Taj porast upravljačke moći nije posljedica uključivanja više tvrtki na listu. Naprotiv, 300 najmoćnijih žena ovaj put dolazi iz 177 tvrtki. Godinu prije u igri je bilo 188 tvrtki, a prije šest godina čak 209. To bi moglo značiti da se radi o svojevrsnom okrupnjavanju. Jedno od mogućih objašnjenja bilo bi da su poduzetnici koji angažiraju žene u menadžmentu zadovoljni njihovim rezultatima, pa u uprave postavljaju više žena.