Indeks priuštivosti pokazuje koliko je građanima dostupan kvadratni metar stana u pojedinoj hrvatskoj općini ili gradu. On stavlja u omjer srednju vrijednost cijene kvadrata stana i prosječan godišnji dohodak po zaposlenom.

Visoka vrijednost indeksa ukazuje na nisku priuštivost kupnje i obrnuto. Primjerice, ako je vrijednost indeksa 20, to znači da kupac treba izdvojiti 20 posto godišnjeg neto dohotka za kupnju kvadratnog metra stambenog prostora.

Aktualna analiza hrvatskog tržišta nekretnina Ekonomskog instituta Zagreb pokazuje da si žitelji gradova smještenih na jadranskoj obali znatno teže mogu priuštiti kupnju nekretnine nego stanovnici kontinentalnih gradova. U priobalnim naseljima indeks priuštivosti je u pravilu uvijek veći od 10, a jako često bilježi i vrijednosti preko 20. U nekim slučajevima penje se i preko 30, pa je tako u Funtani, Baškoj, Hvaru, Rovinju i Dubrovniku potrebno izdvojiti više od 30 posto godišnjeg dohotka za kvadratni metar stana.

U Dubrovniku s godišnjom plaćom do tri kvadrata

U Dubrovniku se s prosječnim godišnjim dohotkom može kupiti malo više od tri stambena kvadrata. U 20 naselja s najmanjom priuštivošću za prosječan godišnji dohodak stanovnici su mogli kupiti između 24 i 39 kvadratnih metara stambenog prostora. Primjetno je to da se priuštivost stanovanja u gradovima i općinama koje imaju najmanje priuštivo stanovanje u 2021. godini u odnosu na 2020. dodatno smanjila uslijed intenzivnog rasta cijena nekretnina.

S druge pak strane, najpovoljniji stanovi nude se Vukovarcima te oni za prosječni godišnji dohodak mogu kupiti gotovo 22 kvadrata (indeks priuštivosti 4,6). U 20 gradova i općina s najdostupnijim stambenim nekretninama za stanovnike zaposleni za svoj godišnji dohodak mogu kupiti između 11,7 i 21,8 kvadratnih metara stambenog prostora.

Među 20 najvećih gradova, uz Dubrovnik, najnepristupačniji su stanovi u Splitu, Zadru i Kaštelima, čiji si građani mogu priuštiti manje od pet kvadratnih metara stambenog prostora za prosječnu godišnju plaću.

Zanimljivo je to da Zagrepčani imaju relativno visoku priuštivost stambenog prostora u odnosu na ostale veće gradove zahvaljujući osjetno višim prosječnim plaćama. Unatoč visokoj cijeni nekretnina, Zagrepčani za prosječni godišnji dohodak mogu kupiti 6,8 stambenih kvadrata.

Najviše priuštive nekretnine od većih gradskih centara imaju građani Siska, Vinkovaca, Karlovca, Slavonskog Broda i Bjelovara, jer za prosječnu godišnju plaću mogu kupiti više od devet stambenih kvadrata.

Najbrži rast indeksa u Velikoj Gorici i Šibeniku

U 11 od 20 najvećih gradova indeks priuštivosti je smanjen u odnosu na godinu ranije dok je u devet gradova porastao.

Najveći rast indeksa zabilježen je u Velikoj Gorici (s 12,7 na 16,2) zbog snažnog rasta cijene nekretnina u promatranom razdoblju. Među priobalnim gradovima priuštivost nekretnina najviše je smanjena u Šibeniku, u kojem je indeks porastao s 15,7 na 17,7. Istovremeno, osjetno je smanjen indeks priuštivosti u Dubrovniku (s 35,3 na 31,3), ali unatoč tome Dubrovčani i dalje imaju najskuplje stambene kvadrate u odnosu na plaće.

Treba naglasiti da indeks priuštivosti u svom izračunu u obzir uzima samo dohodak ostvaren od nesamostalnog rada, a ne uzima u obzir druge vrste dohotka, kao što su dohodak od samostalnog rada, dohodak od financijske imovine te dohodak od nekretnina i nekretninskih prava koji posebice u primorskim i otočnim jedinicama lokalne samouprave mogu predstavljati značajan dio ukupno ostvarenog dohotka lokalnog stanovništva.

S obzirom na kretanje cijena nekretnina u posljednje dvije godine, može se očekivati daljnje slabljenje pokazatelja priuštivosti stambenog prostora u većini hrvatskih gradova. O tome svjedoče statistički podaci, prema kojima su cijene stambenih nekretnina u 2022. porasle u prosjeku 14,8 posto, a rast prosječne plaće u protekloj godini iznosio je 7,4 posto.