Dok im godišnji budžet škole iznosi oko pola milijuna kuna, od čega se više od 200.000 potroši samo na grijanje, za razvojne projekte im ne ostane ni lipe. Za stručno usavršavanje ukupno 55 nastavnika na raspolaganju im je svega 40.000 kuna. Stvari s mrtve točke u Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji pokrenula je ravnateljica Jane Sclaunich te je, poput menadžerice u nekoj tvrtki, školski proračun ove godine gotovo utrostručila i to upravo u trenutku kada se u državnom proračunu rezalo troškove za znanost i obrazovanje
S timom kolega nastavnika iz fondova EU-a povukla je čak 805 tisuća kuna i time napravila pravu razvojnu revoluciju u obrazovnoj ustanovi kojoj je na čelu. Uz novac koji je stigao iz Europske unije bit će čak korak ispred Hrvatske jer će poslije završetka programaStem Interaktiv razviti pet kurikuluma fakultativnih predmeta.
Korak ispred države
Bespovratna sredstva do sada su mogle povlačiti samo strukovne škole, a Riječani su iskoristili prvu priliku kada se ona ukazala i za gimnazijske programe. Novcem koji im je stigao na račun do početka nove školske godine razvit će nove kurikulume i sadržaje iz područja STEM, odnosno skupine prirodnih predmeta - biologije kemije, fizike te matematike i informatike.
'Željeli smo razvijati nove sadržaje koje učenici mogu birati po modularnom principu, a samim tim napraviti te programe tako da ih imaju kao digitalne sadržaje. Nastavnici će doslovno među prvima izrađivati digitalne scenarije koji će se koristiti u nastavi', tumači za tportal ravnateljica Sclaunich.
Prilika je to kojom su Riječani dobili autonomiju u kreiranju novih sadržaja i kurikuluma, što je i cilj, između ostalog, reforme hrvatskog školstva.
'Znači, bit ćemo korak ispred toga. Biologija npr. više neće biti predavana na klasičan način, kao do sada, nego će učenik moći birati modul, primjerice, forenzike ili istraživati DNK, što ćemo raditi u suradnji s Kriminalističkim odsjekom PU primorsko-goranske županije ili uz pomoć Odsjeka za biotehnologiju riječkog Sveučilišta. Ideja je raditi i primjenjivu, aplikativnu matematiku u suradnji s Odsjekom za matematiku, a učenici će stjecati znanja o pojmovima poput podizanja kredita i svladavati osnovnu financijsku pismenost', objašnjava ravnateljica.
Popularizacija prirodnih predmeta među učenicima
Cilj im je kroz neformalne oblike nastave popularizirati područje prirodnih predmeta jer u ovoj riječkoj školi postoje talenti koji se na kraju srednjoškolskog obrazovanja ipak odlučuju za humanističke studije te idu, kaže se, linijom manjeg otpora. Na ovaj način žele ih još više zainteresirati za ono u čemu su dobri kako bi se nastavili usavršavati na studiju.
'Prije samoga projekta proveli smo opsežno istraživanje između 550 učenika škole o tome jesu li oni uopće zainteresirani za takav vid nastave koja će se provoditi fakultativno i hoće li pohađati takvu skupinu predmeta. Dobili smo nevjerojatne rezultate, a pribojavali smo se da učenici to ne žele. Njih gotovo 80 posto izabralo bi neke od tih predmeta, što je za nas dodatna motivacija', zadovoljna je ravnateljica Sclaunich.
Fakultativni predmeti, za koje se nastavnici trenutno educiraju u ICT sektoru, u programima Prve riječke hrvatske gimnazije učenicima će u ponudi biti od iduće školske godine.
