Sjemenski kukuruz je najzastupljenija kultura i trenutačno je njime zasijano približno pet posto poljoprivrednih površina u Turskoj. S obzirom na to da je Turska površinom 14 puta veća od Hrvatske i ima 72 milijuna stanovnika, riječ je o milijunima hektara.

Danas potpisani ugovor jamči nastavak pozitivnih trendova i rast udjela na turskom, ali i tržištima male Azije na koju tvrtka Tareks i njezini kooperanti sve više plasiraju sjemenske kulture proizvedene i prilagođene tamošnjim klimatskim uvjetima u Selekcijskoj stanici za oplemenjivanje bilja u gradu Altinovi.

Znanstvenici osječkog Poljoprivrednog instituta onamo odlaze nekoliko puta u sezoni, od svibnja 2009. godine kada je Stanica otvorena i stvaraju nove sorte kukuruza, pšenice, ječma, lucerne, a planiraju i soje, kako bi što bolje podnosile uvjete uzgoja na azijskom tlu.

Osiguravaju sjeme za 1,1 milijun poljoprivrednika

U ime turskih partnera ugovore su potpisali generalni direktor Tareksa, Burhanettin Topsakal, i direktor poljoprivrednih kooperativa u Republici Turskoj, Abdullah Kutlu, u sklopu koje Tareks djeluje, a u ime osječkog Poljoprivrednog instituta potpisao ga je ravnatelj dr. sc. Zvonimir Zdunić.

Obje strane u prigodnom govoru isticale su zadovoljstvo poslovnom suradnjom koja je s vremenom prerasla i u prijateljstvo, pa će Zdunić sa svojim gostima otputovati u Tursku na tri tjedna, gdje će i osobno pratiti razvoj suradnje dviju institucija.

Tvrtka Tereks ispočetka je iz Hrvatske samo uvozila sjeme ratarskih kultura, a razvojem Selekcijske stanice sjemenarstvo joj je postala jedna od vodećih djelatnosti. Njihova kooperativa, koja je najveća građanska udruga u Turskoj, osigurava sjeme svih poljoprivrednih kultura za milijun i stotinu tisuća poljoprivrednika, a gotovo 40 posto sjemena silažnog kukuruza proizvode u suradnji s Poljoprivrednim institutom Osijek.

Hrvatsko znanje i turski kapital

U gradnju i opremanje Selekcijske stanice turski je partner uložio materijalno-tehnička sredstva, a osječki znanje, know-how tehnologiju transfera proizvodnje i oplemenjivanja sjemena. S jedne se strane radi o znanstveno-istraživačkom radu Instituta, a s druge o komercijalnoj djelatnosti. Podjelu dobiti uredili su posebnim ugovorima i to je, ističe dr. Zdunić, najbolji primjer izvoza domaćeg znanja i afirmacije malih zemalja na međunarodnom tržištu:

'Ostvaren promet ovisi o kulturi i godini te se kreće od nekoliko desetaka do nekoliko stotina tisuća eura. Proizvodimo 600-700 tona sjemenskog kukuruza kako za tursko, tako i za druga bliskoistočna tržišta. Ovdje se pripremamo, slažemo planove križanja i putem transfera tehnologije prenosimo naše znanje u svijet.'

U Turskoj razvijaju sorte i hibride kukuruza, pšenice, ječma, soje, suncokreta, lucerne, crvene djeteline i stočnog graška, kulture za ishranu stoke, što je nakon više od deset godina urodio plodom na obostrano zadovoljstvo.

'Želimo da Tariks uz našu pomoć postane vodeća sjemenarska kuća u Republici Turskoj. Taj je put dosad bio uzlazan, a bit će i ubuduće jer planiramo zauzeti još veće površine na obostrano zadovoljstvo', rekao je dr. Zdunić, na što mu je g. Kutlu rekao kako njihov posjet u ovom sastavu govori o velikoj vjeri u Institut.

90 posto prihoda ostvaruju na tržištu

Poljoprivredni institut Osijek osnovan je 1878. godine i otad se bavi unaprjeđenjem poljoprivredne proizvodnje klasičnim oplemenjivanjem bilja, razvojem novih sorti i hibrida te prodajom sjemena. Pokriva više od polovice domaće proizvodnje i izvozi u susjedne zemlje, države EU-a i na Bliski istok.

U Osijeku rade na 790 hektara poljoprivrednog zemljišta smještenog u okolici Instituta, na kojem provode pokuse i križanja sortimenata. Javna su ustanova Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, a gotovo 90 posto prihoda zarađuju prodajući vlastite sorte i hibride. Do njih dolaze prirodnim metodama križanja i kombiniranja, a sve im sorte nose oznaku 'GMO free'.