Prema najavama Vlade u sklopu novog kruga poreznog rasterećenja, najviše bi koristi trebali imati zaposleni s nižim primanjima te bi trebali dobiti povišicu od 40 do 45 eura na mjesečnu plaću. No postoji i kategorija poreznih obveznika koji će profitirati puno više
Vlada je u petak pustila u javno savjetovanje izmjene nekoliko zakona vezanih za paket poreznih izmjena predstavljen prije desetak dana.
Temeljni zakon u koji se ugrađuju sve mjere Vlade je Zakon o porezu na dohodak, koji uređuje način utvrđivanja dohotka i porezne osnovice, porezne stope, porezne olakšice, oslobođenja i poticaje, rokove i način plaćanja poreza i dr.
vezane vijesti
Podsjetimo, glavne novosti u paketu Vlade su ukidanje prireza, podizanje osobnog odbitka na 560 eura te subvencioniranje dijela mirovinskog doprinosa za građane s nižim plaćama. Paralelno ukidanju prireza, Vlada je povećala autonomiju lokalnih vlasti omogućivši gradovima i općinama da samostalno određuju stopu poreza na dohodak u rasponu od 15 do 23 posto, odnosno do 23,6 posto za Grad Zagreb.
Na taj način lokalne jedinice mogu kompenzirati gubitke od prireza. Međutim gradovi i općine moći će manipulirati poreznom stopom samo za tzv. dohotke od rada (tzv. aktivni dohoci). Riječ je od dohocima od nesamostalnog rada (plaće), dohocima od samostalne djelatnosti, mirovinama i drugim primicima koji se smatraju godišnjim dohotkom i trenutno se oporezuju po dvjema poreznim stopama (niža od 20 posto i viša od 30 posto), ovisno o poreznoj osnovici i poreznim razredima.
S druge strane dohoci od imovine (pasivni dohoci), na koje se dosad također plaćao prirez, nisu uključeni u poreznu decentralizaciju. Riječ je o dohocima od kapitala (kamate, dividende) te dohocima od iznajmljivanja nekretnina i ostalim vrstama dohodaka od rente koji se smatraju konačnim dohotkom i trenutno se oporezuju po stopi od 10 posto plus prirez.
Drugim riječima, svima koji su dosad plaćali prirez na ove vrste dohotka njegovim ukidanjem smanjit će se porezna obveza. Građanima koji ostvaruju male prihode od kapitala i imovine ovo porezno rasterećenje neće donijeti značajnije uštede, ali oni koji barataju krupnijim kapitalom imat će puno više koristi.
Primjerice, ako osoba s prebivalištem u Zagrebu raspolaže manjim paketom dionica neke tvrtke te po osnovi dividende ostvari 100 eura prihoda, može očekivati uštedu od oko dva eura.
Osoba koja iznajmljuje manji stan u Zagrebu i na bazi naplaćene godišnje najamnine od 5400 eura godišnje plaća oko 450 eura poreznih davanja može očekivati pedesetak eura veći prihod.
U isto vrijeme krupnom dioničaru, koji godišnje ostvari milijun eura prihoda od dividende, ukidanjem prireza zarada će se povećati za 18.000 eura.
Među potencijalnim dobitnicima je i dio iznajmljivača apartmana, kojima će se ionako nisko porezno opterećenje još smanjiti. Paušalni iznajmljivači plaćaju porez u rasponu od 19,91 do 199,08 eura po krevetu godišnje, ovisno o odluci lokalne jedinice, a na utvrđeni paušalni iznos poreza dodaje se prirez.
Zakonskim izmjenama iznajmljivači koji rentaju apartmane u gradovima što naplaćuju prirez ubuduće će biti oslobođeni tog dijela porezne obveze.
