Nakon brojnih kritika oporbe, sindikata i poreznih stručnjaka, čini se da će Vlada uvođenjem još jedne porezne stope pokušati ispraviti najveću nelogičnost 'mini porezne reforme'. Kako bi ublažili napade da su poreznim izmjenama pogodovali najbogatijima, vladajući bi mogli prihvatiti dobronamjerni prijedlog koalicijskog partnera HSLS-a o uvođenju dodatne porezne stope od 50 posto kojom bi se oporezivale plaće iznad 25.000 kuna. Međutim, stručnjaci smatraju da bi se time samo pojačalo oprezivanje rada, a ne bi riješio problem (ne)oporezivanja onih stvarno bogatih koji žive od rente
Vladinim prijedlogom promjena u oporezivanju dohotka smanjeno je porezno opterećenje za većinu građana, ali činjenica je da su ukidanjem porezne stope od 45 posto najviše profitirali oni s najvišim prihodima. Ministru financija Ivanu Šukeru nije bilo lako braniti uočenu nepravdu. Glavni Šukerov argument je bio da se smanjenjem broja poreznih stopa pojednostavljuje oporezivanje.
Na kritike da se ukidanjem porezne stope od 45 posto pogoduje onima s najvišim plaćama, Šukerov odgovor je bio da su efekti oporezivanja plaća iznad 25.000 kuna i tako zanemarivi za proračun, s obzirom na mali broj primatelja tako visokih plaća. Ipak, u javnosti su puno snažnije odjeknule kritike o nepravednosti takvog rješenja pa je Vlada prisiljena ispraviti grešku.
Ekonomski strateg SDP-a Branko Grčić smatra da se najnovijim promjenama nastavlja Vladino lutanje oko definiranja bitnih prijedloga. 'Ovom izmjenom Vlada se približava stavu SDP-a, a to je da se zadrže četiri porezne stope uz progresivno oporezivanje dohotka na postojećoj razini', naglašava Grčić, izražavajući pritom sumnju da će se povećanjem najviše stope na 50 posto postići pozitivan efekt.
Prema njegovom mišljenju, ovako visoko progresivnom poreznom stopom povećat će se i dosad izraženo izbjegavanje plaćanja poreza. 'Bilo bi bolje da se porezom zahvate drugi oblici izvlačenja dobiti poput opcijskih dionica i dividende', smatra Grčić. Da plaća nije jedini element ekonomske snage, upozoravaju i poslodavci koji se također zalažu za osmišljenu i sustavnu poreznu reformu koja uključuje porez na bogatstvo.
Na nedavno održanom okruglom stolu SDP je predstavio prijedlog porezne reforme kojom bi se smanjilo porezno opterećenje rada, uz istovremeno uvođenje novih poreznih oblika kojima bi se povećalo oporezivanje imovine i kapitala.
Između ostaloga, predloženo je da se najniža porezna stopa spusti na 10 posto, a ostale stope ostave kakve su i bile, uz zadržavanje starih poreznih razreda. Na taj način bi relativno najviše porasle najniže plaće, dok bi oni s višim plaćama manje profitirali.
