Ukupan je porezni teret, koji se računa kao udio svih poreza i socijalnih doprinosa u BDP-u, 2007. u Hrvatskoj bio malo manji od prosječnog u zemljama OECD-a (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj), ističe Michaela Bronić u najnovijem aktualnom osvrtu Instituta za javne financije
Prema podacima koje iznosi ukupni je porezni teret kao postotak BDP-a 2007. u zemljama OECD-a bio 35,8 posto, u devetnaest zemalja EU, članica OECD-a, 38,8 posto, dok je u Hrvatskoj bio 35,2 posto
No, u osvrtu 'Porezi u Hrvatskoj i u zemljama OECD-a' Bronić napominje kako se u Hrvatskoj porezni prihodi priznaju u trenutku naplate (gotovinsko načelo), dok se u podacima OECD-a priznaju kada su nastali bez obzira jesu li stvarno naplaćeni (obračunsko načelo).
'Stoga bi za potpuniju usporedbu Hrvatske i zemalja OECD-a trebalo i za Hrvatsku uključiti nenaplaćene poreze i doprinose. Ukupni bi porezni teret tada zasigurno bio nešto veći. Teško je reći za koliko jer su za navedeno izračunavanje potrebni precizni podaci o nenaplaćenim porezima i doprinosima za svaku godinu. Međutim, moguće je da bi ukupni porezni teret bio i za nekoliko postotnih bodova BDP-a veći. Primjerice prema dostupnim podacima iz rujna 2009. ukupni neplaćeni porezi i doprinosi državi iznosili su 9,5 milijardi kuna', ističe Bronić.
Naglašava i kako su postojale značajne razlike 2007. godine u poreznoj strukturi između Hrvatske i prosjeka zemalja OECD-a - Hrvatska je ubirala manje prihoda od poreza na dobit i dohodak, imovinskih i ostalih poreza, ali je istovremeno ubirala više prihoda od PDV-a, doprinosa za socijalno osiguranje i ostalih poreza na potrošnju (npr. trošarina i carina).
Podaci za Hrvatsku pokazuju da je u 2007. godini udio doprinosa za socijalno osiguranje u ukupnim poreznim prihodima u Hrvatskoj bio 34 posto, a isti je udjel od 34 posto i općih poreza na potrošnju, dok su specifični porezi na potrošnju imali udio 12 posto.
U zemljama OECD-a pak najveće udjele od po 25 posto imaju porez na dohodak i doprinosi socijalnog osiguranja, dok je udio općih poreza na potrošnju 19 posto, a specifičnih poreza na potrošnju i poreza na dobit po 11 posto.
U Hrvatskoj pak u ukupnim poreznim prihodima porez na dohodak ima udio 9 posto, a porez na dobit 8 posto.
Razlika je zamjetna i u imovinskim porezima - njihov udio u zemljama OECD-a je 6 posto, a u Hrvatskoj svega jedan posto u ukupnim poreznim prihodima.
U Hrvatskoj je naglasak na oporezivanju potrošnje (PDV i specifični porezi poput trošarina). Očito je i da bi trebalo smanjiti socijalne doprinose jer su previsoki, a za to je neophodna reforma mirovinskog i socijalnog osiguranja', zaključuje Bronić.
