Državna revizija ustanovila je da Porezna uprava 2013, kada je na čelu ove institucije bila Nada Čavlović Smiljanec, pojedine postupke nabave roba, radova i usluga u vrijednosti 80,1 milijun kuna nije provela u skladu s odredbama Zakona o javnoj nabavi. Radi se o nabavi usluga korištenja, održavanja i razvoja novih funkcionalnosti Informacijskog sustava Porezne uprave u vrijednosti od 74,6 milijuna kuna, nabavi građevinsko-obrtničkih radova na rekonstrukciji poslovnih prostora u vrijednosti od 5,2 milijuna kuna te nabavi uredskog namještaja u vrijednosti od 281,3 tisuće kuna.

Prema nalazima revizije, za usluge unapređenja informacijskog sustava PU-a u ožujku 2012. zaključen je okvirni sporazum u iznosu od 389,5 milijuna kuna na rok od tri godine s jednom tvrtkom i to nakon prethodno provedenog postupka javne nabave pregovaračkim postupkom bez prethodne objave.

Na temelju navedenog okvirnog sporazuma, u prosincu 2013. PU je naručila usluge u iznosu od 116 milijuna kuna. Za reviziju je sporno to što su usluge održavanja i razvoja novih funkcionalnosti informacijskog sustava u razdoblju od siječnja do konca 2013. te usluge korištenja informacijskog sustava u razdoblju od siječnja do lipnja 2013, u ukupnom iznosu od 74,6 milijuna kuna, nabavljene bez zaključenog ugovora, narudžbenice, naloga, zaključnice, zahtjevnice ili drugog dokumenta koji bi sadržao sve bitne sastojke ugovora, što je protivno Zakonu o javnoj nabavi.

Sporna nabava građevinsko-obrtničkih radova u vrijednosti od 5,47 milijuna kuna provedena je na temelju okvirnog sporazuma s tri ponuditelja zaključenog u veljači 2012. Okvirnim sporazumom je utvrđeno da će naručitelj prije zaključivanja pojedinačnih ugovora donijeti odluku o odabiru najpovoljnije ponude tako što će svim odabranim ponuditeljima uputiti ponovljeni poziv za nadmetanje na dostavu novih ponuda u pisanom obliku u kojem će utvrditi konkretne količine i vrste radova koji će se izvoditi. Međutim Porezna uprava je u studenom 2012. i travnju 2013. zaključila ugovore o nabavi građevinsko-obrtničkih radova u vrijednosti od 5,47 milijuna kuna, no prethodno nije provela natječaj predviđen sporazumom.

Porezna je zabrljala i prilikom kupovine namještaja. Revizija je utvrdila da je putem narudžbenice nabavljen uredski namještaj u vrijednosti  od 281.250 kuna koji po tehničkim karakteristikama i cijeni nije obuhvaćen dokumentacijom za nadmetanje i ponudom odabranog ponuditelja s kojim je zaključen okvirni sporazum o nabavi.

Izvješće revizije pokazalo je i da poreznici u poslovnim knjigama nisu iskazali potraživanja za poreze, doprinose i druga javna davanja premda je 'utjerivanje poreznog duga' bila jedna od najznačajnijih aktivnosti u vrijeme Linićeve vladavine u Ministarstvu financija.

Radi se o iznosu od ukupno 44,6 milijardi kuna, koliko je koncem 2013. iskazano potraživanja za poreze, doprinose i druga javna davanja, za čiju naplatu i kontrolu je zadužena Porezna uprava, što je za 1,5 milijardi kuna manje u odnosu na početak 2013. Najviše dugova nagomilalo se zbog neplaćenih poreza na dodanu vrijednost (12,8 milijardi kuna), doprinosa za mirovinsko osiguranje (11,6 milijardi kuna), doprinosa za zdravstveno osiguranje (9,2 milijarde kuna) te poreza na dohodak (4,2 milijarde kuna).

Unatoč izričitoj uputi Ministarstva financija, u poslovnim knjigama nisu iskazani ni poslovni događaji koji su doveli do promjena u iznosima potraživanja, kao što su otpis duga, prijeboji međusobnih potraživanja, naplata potraživanja pretvaranjem potraživanja u udjele i stjecanjem nekretnina i sl.

Porezna uprava zatajila je i u plaćanju vlastitih obaveza. Premda su Ministarstvo financija i njegov tadašnji šef Slavko Linić bili glavni borci za poštivanje rokova plaćanja, revizija je utvrdila da pojedine obveze Porezna uprava nije podmirivala u ugovorenom roku od 30 dana.

Zbog navedenih propusta Porezna uprava zaradila je uvjetno mišljenje revizije o svojim financijskim izvješćima.