Ambiciozan projekt pokrenule su tvrtke Solarni projekti i VR Enbekon kod Osijeka, koje su ovih dana obznanile da su zasadili 80 tisuća sadnica paulovnije na 20 hektara zemljišta u blizini Osijeka. Radi se o projektu izvedenom suvremenom tehnologijom, s postavljanjem malč folije i sustava za navodnjavanje kap-na-kap, koji koristi energiju Sunca.

'Za mini solarnu elektranu snage 2.5 kW, koja pokreće pumpu za vodu od 1.8 kW, a koja daje oko 100 kubičnih metara vode dnevno, nisu se radili klasični betonski temelji, već su primijenjena najmodernija rješenja današnjice. Konkretno, potkonstrukcija za fotonaponske module EnbekonDiamond, njemačke tvrtke VR Enbekon, nalazi se na vijčanim temeljima koji se doslovce zašarafe u zemlju, na dubinu od 2 do 3 metra', objasnio je Jurica Gorup, predsjednik Uprave tvrtke Solarni Projekti d.o.o.

Sve to u funkciji je uzgoja stabala čiju biomasu ove dvije tvrtke namjeravaju koristiti za dobivanje energije. Oni tvrde da se njihov hibrid Paulovnija OXI, uzgojen u bugarskom laboratoriju Bio tree, koji primarnu namjenu nalazi u proizvodnji biomase, odlikuje posebnim karakteristikama koje ga čine prikladnijim za uzgoj u našim krajevima od drugih vrsta ili hibrida.

U rodu paulovnija obuhvaćeno je dvadesetak brzorastućih drvenastih vrsta, ali za gospodarsko iskorištavanje u našim krajevima najzanimljivije su P. Tomentosa, P. Elongata i P. Fortunei. Od različitih korisnih osobina ističu se otpornost na sušu, tolerantnost različitih svojstava tla i klime, pogotovo temperature koju podnosi u rasponu od -20 do 40 Celzija.

U Solarnim projektima kažu da je drvo paulovnije lagano, a istovremeno iznimno čvrsto, što je idealna kombinacija za slučajeve gdje se traži takav omjer. Drvo omogućuje sve vrste tretiranja, svjetlije je boje i lagano se boja svim vrstama boje, pa je po tome podobno za drvnu industriju.

U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) potvrdili su nam da je projekt kod Osijeka do sada najveća investicija u uzgoj ove vrste u Hrvatskoj. Do sada još nije bilo kontakata predstavnika drvnih prerađivača s uzgajivačima paulovnije, ali u HGK smatraju da i u tome leži potencijal, budući da taj sektor stalno traži drvenu sirovinu.

'U 2013. godini izvoz drvne industrije iznosio je 973 milijuna dolara, što je osam posto više u odnosu na 2012. godinu, a uvoz 453 milijuna dolara, manji za devet posto u odnosu na 2012. godinu, s ostvarenim suficitom trgovinske bilance s inozemstvom od 519 milijuna dolara. To je više u odnosu na 2012. godinu za 29 posto', saznali smo od Martine Sokač Saraga iz HGK-a

Paulovnija se može nabaviti u obliku sadnica ili sjemena, a cijena varira ovisno o vrsti ili hibridu te o veličini sadnice. Klijanci, koji za svega nekoliko mjeseci dosegnu preko metar visine, u oglasniku stoje od dvije kune na više, dok Solarni projekti sadnice hibrida prodaju za 23 do 46 kuna (plus PDV), ovisno o količinama.

Valentin Grunfelder, voditelj prodaje u Solarnim projektima, kaže nam da kod uzgoja paulovnije treba dobro razraditi ideju, jer nije jednako saditi i iskorištavati stablo za biomasu ili za tehničko drvo. Razlika je u gustoći sklopa, oblikovanju stabla, održavanju i iskorištavanju.

'Često nam se obraćaju ljudi koji bi zasadili određeni broj biljaka, ali ne znaju što će kasnije s tim drvetom. Za biomasu ili tehničko drvo. To treba odmah odlučiti i tako planirati projekt. Za tehničko drvo paulovnija treba više prostora, pa sadimo jednu sadnicu na 16 četvornih metara, dok je za biomasu dosta manje', objašnjava Grunfelder.

Solarni projekti gradit će kogeneracijsko postrojenje, u kojem će od biomase paulovnije dobivati električnu i toplinsku energiju. Stablo se siječe svake dvije godine i tako 17 puta, a u takvom uzgoju vijek jedne biljke paulovnije je 34 godine. U slučaju uzgoja za tehničko drvo, stablo se siječe svakih osam godina. Međutim, u oba slučaja može se očekivati do jedan kubični metar drvne mase.

'Neki misle da je toliki prirast već nakon sedam godina, ali nije, nego se može reći da u osmoj godini može biti do jedan kubik drvne mase', rekao je Grunfelder za tportal.