'Imamo isti cilj, misiju i viziju – prihvatiti zajedničke izazove i Vlada i poslodavci. Napravili smo dobre pretpostavke za daljnji razvoj gospodarstva i ne očekujem katastrofično stanje za 2020. godinu kako neki mediji najavljuju. Sve su se naše prognoze za 2019. godinu obistinile. Stavili smo u proceduru i platformu Start – koja pomaže pokretanje poslovanja digitalnim putem', zjavio je uvodno Darko Horvat, izaslanik predsjednika Vlade RH i ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Dodao je da gospodarski rast ne može biti temeljen samo na investicijama privatnog sektora. 'Država također treba dati svoj doprinos investicijama kroz velike infrastrukturne projekte i to namjeravamo provoditi u djelo kroz 2020. godinu. Pojeftinit će cijena rada u idućoj godini jer ćemo dio neporeznih davanja ukinuti, a dio umanjiti te ćemo pokušati smanjivati razliku između onoga koliko radnik košta poslodavca i realne neto plaće koju radnik prima. Također, krenuli smo s liberalizacijom tržišta usluga te četvrtim krugom porezne reforme', poručio je Horvat.

Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike napravio je za Hrvatsku udrugu poslodavaca pregled mjera za rasterećenje gospodarstva koje je Vlada RH objavila u svom izbornom programu.

U povezanim dokumentima u listopadu 2016. godine postavila je nekoliko ciljeva: 1) rast, 2) zapošljavanje, 3) socijalnu uključenost, 4) demografsku obnovu i povratak iseljenih. Instrumenti za ostvarivanje tih ciljeva uključivali su: poreznu reformu i aktivaciju državne imovine, održive javne financije uz pomoć boljeg povlačenja EU fondova, smanjenje omjera javnog duga za 10 postotnih bodova BDP-a (i rast rejtinga zemlje), povećanje investicija, posebno u izvoznim industrijama, povećanje efikasnosti institucija (reforma pravosuđa i javne administracije uz naglasak na digitalizaciju i regulatornu reformu), te obrazovnu reformu.

Ciljevima su dodijeljene ocjene na skali do 1 do 5 :

Ocjena cilja rasta = 2:  Hrvatski rast je među najsporijima u Srednjoj i Istočnoj Europi. Hrvatski rast je veoma spor i u svjetlu činjenice da je polazna točka bila niska i da je tome prethodila duga recesija. Hrvatski rast je potaknut inozemnom potražnjom i tuđim novcem (EU fondovi, doznake)

Ocjena cilja zapošljavanja = 2: Zaposlenost ne raste dovoljno brzo da bi omogućila ostvarivanje drugih strateških ciljeva kao što su povećanje socijalne uključenosti te demografska obnova i povratak

Ocjena cilja socijalne uključenosti = 3  Stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti smanjila se za malo više od 3 postotna boda od 2016. godine i danas iznosi 24%

Ocjena cilja demografske obnove i povratka = 1

Za razliku od ciljeva u kojima se isprepleću odgovornosti više dionika, kod ocjene instrumenata stvari su jasnije - to je ono što Vlada RH bira i za čiju je provedbu sama odgovorna, a učinci ovise o efikasnosti same Vlade. 

HUP je instrumentima dao sljedeću ocjenu: Aktivacija državne imovine =  1; Porezna reforma = 3;  Održive javne financije =  3; Investicije, posebno za izvoz = 2; Efikasnost institucija = 2; Obrazovna reforma ostala je neocijenjena. Ukupna ocjena instrumenata = 2,2 (bez obrazovne reforme). 

Prihodi opće države u Hrvatskoj i dalje su uvjerljivo najveći među zemljama Nove Europe, a 'komotna' prihodna strana omogućila je odgodu reformi na rashodnoj strani proračuna uz istovremeno postizanje fiskalne konsolidacije. Vladina statička procjena rasterećenja gospodarstva iznosi oko 9 milijardi kuna, međutim i dalje izostaje vjerodostojan i ažuran registar parafiskalnih nameta s uključenim procjenama troškova.

Stoga se moramo zapitati koja je to ocjena s kojom se može proći, ali ne i stvarno napredovati? Unatoč umjerenom rastu, Hrvatska gubi ambiciju, energiju i ljude i politika treba imati samo jedan cilj: vratiti ljude koji su otišli  i privući nove ljude koji žele doći živjeti u Hrvatsku.  

'Zahvaljujući velikodušnosti Vlade, pritisku štrajka u školama i prijetnjama drugim štrajkovima, ove godine javni sektor pod bor dobiva nevjerojatna povećanja plaća i materijalnih prava. Kažem nevjerojatna, jer se radi o povećanjima koja su značajno veća od stopa gospodarskog rasta. Svi mi koji živimo od tržišta i svoga rada na to ne možemo gledati nikako drugačije nego s nevjericom i negodovanjem. Pokloni koje mi dobivamo i možemo očekivati od vlade bitno su skromniji. Mi ćemo pod bor sebi i našim radnicima staviti samo ono što možemo zaraditi sami i to iz onoga što ostane dok namirimo potrebe ove ranije spomenute i vrlo brojne grupe zaposlenih u javnom sektoru.

Njihova su prava zajamčena, nemoguće ih je smanjivati, mogu samo rasti, za rezultate i kvalitetu rada nitko ih ne pita, radili ne radili oni svoje dobivaju. I među njima ima sjajnih i vrijednih ljudi, ali su u neravnopravnom položaju – jer njihov dobar rad nije nagrađen boljim uvjetima. Upravo suprotno često su izloženi nekorektnim postupcima većine koja ne želi da im itko remeti njihovu idilu u kojoj se nikad ništa ne mijenja.', izjavila je u svom obraćanju Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca.

Agan Begić, direktor tvrtke za istraživanje javnog mnijenja, Promocija Plus, predstavio je rezultate istraživanja 'Poslovna očekivanja HUP-a' koje se među članovima provodi već osam godina. Poslodavci Hrvatske, njih 58% gospodarsko stanje u 2019. godini ocijenili su osrednje dobrim. Najoptimističniji su bili poslodavci u Primorsko goranskoj i Istarskoj županiji te sektor graditeljstva s ocjenom 3,25, dok su naniže ocjene dali poslodavci u Slavoniji - 2,8 te poslodavci u proizvodnom sektoru koji su gospodarsku situaciju ocijenili s 2,75.

U prognozama za 2020. poslodavci su jednako rezervirani. Njih 58 posto očekuje približno isto gospodarsko stanje tek 22 posto očekuje 'malo bolje' uvjete poslovanja. U Slavoniji i sjevernoj Hrvatskoj, dijelu zemlje koji je najviše proizvodno orijentiran ukazuju da 50 posto poslodavaca misle da će biti lošije nego 2019. Uvjeti za investiranje ostat će isti za 56 posto poslodavaca, a da će biti malo bolje misli njih 24 posto. Pet glavnih prepreka u poslovanju vidi 60% svih ispitanih poslodavaca i to su: visoki porezi i doprinosi (25%), radna snaga (12,1), loše pravosuđe (8,9%), neefikasna javna uprava (8,1%) i korupcija (7,3%).

Prostor za promjene i potencijal za veći optimizam nalaze se u uklanjanju ovih pet ključnih prepreka: ' Ljudi koji nisu zadovoljni pakiraju kofere i odlaze. Ne iz državnih službi, iz lokalne uprave i samouprave, iz javnih poduzeća – odlaze uglavnom oni iz privatnog, realnog sektora. Odlaze oni koji trebaju napuniti proračun i osigurati sredstva iz kojih će se plaćati sve veći i veći troškovi države.  Svima koji su svladali barem osnove matematike u osnovnoj školi trebalo bi biti jasno da ta računica ne može držati vodu. Bez ljudi koji rade, bez onih koji stvaraju dodanu vrijednost, koji izvoze, inoviraju – nitko ne može računati ni na bolju budućnost, niti na održivost ovakvog stanja. Promjene i reforme u Hrvatskoj ostaju na čekanju, a vrijeme curi. Navlače se tamniji oblaci koji donose usporavanje gospodarskog rasta i u najsnažnijim članicama Unije.  U takvim okolnostima, kada govorimo o našim željama i očekivanjima, mi poslodavci želimo da nam 2020. ne donese promjene na gore. Da se Vlada uspije othrvati daljnjim pritiscima i vlastitim porivima za nova povećanja privilegija i troškova proračuna.', zaključila je u svom obraćanju Gordana Deranja.