Prilike za edukaciju jedan su od vodećih prioriteta radnicima pri odabiru poslodavca, također je pokazalo istraživanje, ali i to da gotovo 40 posto ispitanih poslodavaca nema predviđen budžet za edukacije zaposlenika.

'Kontinuirana edukacija i stjecanje mikrokvalifikacija vidimo kao jedno od rješenja aktualne krize s radnom snagom u Hrvatskoj. Povratne informacije zaposlenika i poslodavaca koje smo prikupili istraživanjem pokazuju kako je svijest o važnosti edukacija u obje skupine na razini, no još uvijek nedostaju konkretne akcije.

Ova konferencija jedan je od načina na koji želimo potaknuti upravo akcije. Neke stimulativne mjere su već pokrenute, njih pozdravljamo, a cilj nam je lobirati prema donositeljima odluka da se opseg stimulacija proširi', rekao je uvodno Petar Mišević, voditelj Samostalne službe za obrazovanje, kvalitetu i informacijsku sigurnost i savjetnik predsjednika HGK-a.

Poslodavcima je prema istraživanju najteže pronaći zaposlenike sa srednjom stručnom spremom (41 posto), a gotovo jednako zahtjevno je naći zaposlenike s visokom stručnom spremom (28 posto) kao one niskokvalificirane (25 posto). O trendovima potražnje kvalifikacija na tržištu rada govorilo se na panelu Usklađivanje programa obrazovanja odraslih za potrebe tržišta rada.

'U Hrvatskoj je oko 70 posto učenika uključeno u strukovno obrazovanje, što je više od prosjeka EU, ali upitna je tržišna opravdanost tih kvalifikacija. Nužno je jače povezivanje učenika i poslodavaca, treba zaživjeti model učenja temeljen na radu', kazala je Ivana Pilko Čunčić, načelnica Sektora za srednjoškolski odgoj i obrazovanje i obrazovanje odraslih iz Ministarstva znanosti i obrazovanja dodajući da su zadnjih godina vidljive promjene te da raste interes za strukovnim zanimanjima, među kojima je više onih koja su kvalificirana kao deficitarna.

Pojašnjavajući kako se RH od zemlje s tisućama nezaposlenih našla u situaciji da mora uvoziti radnu snagu, Ivana Šimek, rukovoditeljica Odjela za rad s poslodavcima iz Hrvatskog zavod za zapošljavanje rekla je da je kretanje zaposlenosti usko povezano uz ekonomske cikluse, što je potvrdila i pandemija, odnosno da se dogodio pad potražnje za radnicima uslijed pada gospodarske aktivnosti. Uz to, navela je da je do današnje situacije doveo i odljevi radno sposobnog stanovništva u EU te starenje stanovništva.

'Do 2030. u sustav obrazovanja ući će nešto manje od pola milijuna mladih i na nama je velika odgovornost, na društvu i obrazovnom sustavu, da ih usmjerimo na upisu škola nakon kojih će moću naći posao', istaknula je Šimek i dodala da će to biti veliki izazov jer se tržište rada brzo mijenja.

Osim što se mijenja, tržište rada postalo je mobilnije u odnosu na prethodne godine. Istraživanje je, među ostalim, pokazalo i da je svaki četvrti ispitani zaposlenik u posljednjih godinu dana bio na jednom ili više razgovora za posao. Ta mobilnost izazov je za poslodavce pa se na panelu Kako postati i ostati privlačan poslodavac? govorilo o privlačenju i zadržavanju talenata.

Tihana Marušić, senior partnerica pribavljanja talenata iz Atlantic grupe, istaknula je kako ih je tržište rada u zadnje dvije godine uslijed pandemije prisililo na traženje vještina.

'U našim oglasima za posao više nećete vidjeti da tražimo određeno radno iskustvo pa čak ni kvalifikacije, u procesu zapošljavanja nemamo više psihotestiranja i testiranja inteligencije. Važne su nam vještine, motivacija te potencijal za razvoj vještina koje su nam potrebne za napredak poslovanja. U tom periodu okrenuli smo se unutra, omogućili smo zaposlenicima da napreduju ili promjene posao unutar kompanije', istaknula je Marušić.

Ivan Soldo, član Uprave Hrvatske poštanske banke smatra da bi hrvatski studenti bili spremniji za tržište rada kada bi imali priliku raditi za vrijeme studiranja jer bi na taj način još tijekom obrazovanja mogli primijeniti stečena znanja u praksi. 'Čini mi se da studenti danas uče dva puta, jednom u teoriji, drugi put u praksi', rekao je Soldo.

Današnja konferencija potvrdila je da je važno snažnije povezivanje obrazovnog sustava i gospodarstva, ali i usklađivanje želja i potreba zaposlenika i poslodavaca. Naime rezultati istraživanja koje je provela HGK pokazuju da postoji značajno razilaženje kada je u pitanju njihova lista prioriteta. Primjerice poslodavcima je rad u timu na prvom mjestu dok je zaposlenicima to jedna od najmanje važnih stavki.

Validacija rada djelatnika zaposlenicima je važna dok poslodavcima uopće nije na listi prioriteta.