Na pad ukupnog HUP skora najviše su utjecali pad skora fiskalne konsolidacije (s 54 na 46) te pad skora investicijskih i poslovnih barijera (s 35 na 26), a najkritičniji je skor opterećenja gospodarstva.

Ono što Hrvatsku drži najjače pritisnutu uz dno u usporedbi s 10 novih zemalja EU-a su porezna i slična opterećenja. Omjer poreza i socijalnih doprinosa opće države u postotku BDP-a ponovo raste i sada premašuje maksimum koji je dostignut prije početka recentnih podešavanja poreznog sustava.

Sve se događa na izrazito visokoj razini opterećenja. Prihodi opće države u postotku BDP-a u Hrvatskoj su najveći u srednjoj i istočnoj Europi, a Hrvatska je među osam država članica EU-a s najvećom visinom ovog omjera, uz bok mnogo razvijenim državama i - Grčkoj.

'Problem je to što proračunski prihodi rastu brže od rasta BDP-a', pojasnio je Davor Majetić, glavni direktor HUP-a. Kako bi se opterećenje gospodarstva smanjilo te odnos poreza i doprinosa i BDP-a vratio na dugoročni prosjek, HUP predlaže Vladi rasterećenje od 10 milijardi kuna.

U 'crvenom' su godinu zaključili i skor poticanja investicija (s 39 na 24) te skor produktivnosti i konkurentnosti (s 34 na 32). Skorovi pravosuđe i tržišta rada te obrazovni, zdravstveni i mirovinski sustav i dalje su negativni. Iako su u 2018. godini zabilježeni manji pomaci, to je nedovoljno da bi se postigao značajniji iskorak, s time da je skor pravosuđa dodatno pao za dva boda (s 33 na 31).

'Osobito zabrinjava to što je hrvatski skor lošiji od skorova za zemlje koje su još uvijek slabije razvijene od Hrvatske (Bugarska, Rumunjska). Ta mjera zaostatka objašnjava zašto spomenute zemlje sustižu Hrvatsku te u tome najvažniju ulogu imaju opterećenje gospodarstva i tržište rada, koja su kritična područja u mjerenju napretka, odnosno zaostajanja. Skor se pogoršao iako Hrvatska bilježi gospodarski rast, a podatak o rastu BDP-a utječe na skor produktivnosti i konkurentnosti, ali sustav indikatora oblikovan je tako da bude prvenstveno osjetljiv na relativne strukturne promjene, ne na poslovni ciklus', naglasio je Majetić.

Napredak je postignut u ponudi kapitala (s 37 na 43) slijedom pada kamatnih stopa i efikasnosti javnih poduzeća (sa 65 na 73) zbog rasta njihove dobiti.

Predsjednica HUP-a Gordana Deranja naglasila je da strukturni problemi i dalje predstavljaju ozbiljnu prijetnju prilagodbi nekoj sljedećoj krizi te trajno ograničavaju brzinu gospodarskog rasta. 'Iako smo zadovoljni time da je BDP u prvom kvartalu 2019. rastao 3,9 posto, činjenica je da je to još uvijek premalo i da bismo morali u dužem razdoblju imati rast barem iznad četiri posto', kazala je.

Osvrnula se i na odgovornost političkih elita u provođenju reformi. 'Ulazimo u period koji će obilježiti predsjednički i parlamentarni izbori i ne smijemo dopustiti da nam se fokus s nužnih promjena opet pomjeri u set predizbornih obećanja i parola bez pravih rezultata. HUP skor objektivno mjeri koliko smo po pitanju reformi zaista napredovali jer govorimo o skupu podataka renomiranih hrvatskih i međunarodnih institucija i uspoređuje nas s drugima – jednostavno moramo objektivno gledati gdje smo slabiji u odnosu na druge jer to isto gledaju i ocjenjuju i investitori, ali sada sve više i građani kada biraju gdje će graditi svoju budućnost', upozorila je Deranja.

Inače, HUP skor pomoću 73 pokazatelja mjeri rezultate reformi u 12 područja ključnih za dugoročan i održiv društveni razvoj: produktivnost i konkurentnost, fiskalna konsolidacija, reforma javne administracije, opterećenje gospodarstva, otklanjanje investicijskih i poslovnih barijera, reforma pravosuđa, reforme tržišta rada, reforme obrazovnog, zdravstvenog i mirovinskog sustava, unaprjeđenje efikasnosti javnih poduzeća, ponuda kapitala, poduzetnička klima i poticanje investicija.