Čelnici američke centralne banke (FED) u srijedu donose odluku o tome hoće li ili ne, prvi put nakon skoro cijelog desetljeća, dignuti referentne kamatne stope s najnižih razina u povijesti
Dizanje referentnih stopa znači poskupljenje bankovnih kredita što za posljedicu ima smanjenja potražnje za njima. Središnja banka poseže za ovom mjerom kad procijeni da je gospodarstvo pregrijano te da prijeti rast inflacije.
O potrebi podizanja kamatnih stopa i vraćanju monetarne politike u normalu govori se već godinama, ali američki FED do sada je uporno odgađao taj trenutak uz argument da bi prerano podizanje kamatnih stopa moglo gospodarstvo SAD-a ponovno vratiti u recesiju.
No predugo zadržavanje kamatnih stopa praktički na nuli možda je čak i opasnije, jer ako iz bilo kojeg razloga ponovno dođe do recesije, centralna banka ne bi imala na raspolaganju svoje najvažnije oružje – mogućnost spuštanja kamatnih stopa.
Većina analitičara i investitora na financijskim tržištima smatra da je vjerojatnost podizanja kamatnih stopa na ovom sastanku veća od 90 posto.
Prognoze se oslanjaju i na recentne izjave predsjednice FED-a Janet Yellen u kojima je upozorila na opasnosti od predugog čekanja na podizanje kamatnih stopa.
Analitičari Admiral Marketsa slažu se da je podizanje kamatnih stopa u srijedu vrlo izgledno i smatraju da će dugoročno američki dolar dodatno ojačati u odnosu na većinu drugih valuta, a pogotovo u odnosu na euro.
Budući da je Europska centralna banka produljila rok u kojem planira provoditi ekstremno labavu monetarnu politiku, lako je moguće da će u 2016. dolar barem nakratko postati jači od eura
