ALEXIS GEORGIADES:

Postoji frapantna sličnost Grčke i Hrvatske

10.03.2010 u 15:09

Bionic
Reading

Frapantne su sličnosti hrvatske ekonomske situacije i one grčke, pokazalo je kratko i informativno predavanje Alexisa Georgiadesa iz grčkog veleposlanstva u Zagrebu

U podrobnoj i konciznoj kronologiji grčke dužničke krize Georgiades je prisutnima objasnio uzroke i efekte krize te mjere grčke vlade koje je odobrila Europska komisija. Prema njemu, uzroci situacije u kojoj se našla Grčka trojaki su i proizlaze iz globalne krize, špekulacija i strukturnih problema. Efekti prvog faktora bili su smanjenje prihoda, klimanje na burzi, usporavanje investicija, rast kamata, pad turizma i smanjenje izvoza.

Špekulanti su svoj obol dali, objasnio je Georgiades, klađenjem hedge fondova protiv Grčke (da neće uspjeti isplatiti dug), a pojačali mediji stvaranjem nepotrebne panike, dužnosnici nejasnim porukama, rejting agencije smanjivanjem kreditnog rejtinga Grčkoj, tržišta kapitala rastom kamata na obveznice (posljednje su išle za 6,5 posto što je primjerice gotovo tri puta više od Njemačke) i euro svojim klimanjem.

Grčki dio krivnje nalazi se zapravo samo u posljednjem problemu, strukturnim poteškoćama i u tome je moguće lako Grčku zamijeniti s Hrvatskom. U zemlji su rašireni korupcija, loše upravljanje,nepotizam, izbjegavanje plaćanja poreza, sve to dopunjeno prenapuhanim javnim sektorom.

Odgovor vlade sastoji se od četiri segmenta – programa stabilnosti i rasta (smanjenje deficita na ispod tri posto do 2012.), povećanja prihoda, smanjenja rashoda i vraćanja kredibiliteta države, redom mjere koje su, opet, nužne Hrvatskoj. Do povećanja prihoda Grci misle doći povećanjem PDV-a, uvođenjem ili povećanjem poreza na alkohol, cigarete, luksuzna dobra, gorivo, nasljedstvo, struju i jednokratim oprezivanjem prihoda većih od 100 tisuća eura. Rezat će se plaće najvišim dužnosnicima, zaledit će se plaće i srezati dodaci javnoj upravi, ukinuti bonusi direktorima u državnim tvrtkama, zalediti zapošljavanje, zamrznuti mirovine, prekinuti kratkoročni ugovori, smanjiti operativni troškovi, troškovi vojske i javnih radova.

Posljednju mjeru Grci će realizirati putem reforme mirovinskog i poreznog sustava, osnivanjem nezavisne statističke agencije pod nadzorom Eurostata (obzirom da je falsificiranje podataka bilo ključno), promoviranjem javno-privatnih partnerstava, osnivanjem razvojnog fonda, otvaranjem zatvorenih profesija i olakšavanjem pokretanja i vođenja posla.

Usprkos slikama koje se moglo vidjeti u proteklim danima, Georgiades upozorava na rezultate najnovije ankete koji su pokazali da 51,9 posto Grka vjeruje u uspjeh novih mjera.