Nakon lanjske najave Berlin je krajem siječnja donio odluku kojom je ograničen rast stanarina za nekretnine izgrađene prije 2014., a nova pravila već su donijela i neke neočekivane efekte, poput bržeg rasta stanarina u novijim zgradama nego u ostalim njemačkim gradovima
Krajem siječnja berlinski gradski vijećnici donijeli su odluku kojom se u njemačkom glavnom gradu zamrzavaju stanarine za stanove izgrađene prije 2014. i to na razini iz sredine lipnja prošle godine. Nova pravila donesena su sa željom da se stane na kraj neobuzdanom rastu vrijednosti nekretnina u gradu i da se stanovnicima snize troškovi stanovanja.
Kao i u brojnim drugim gradovima, u Berlinu je posljednjih godina došlo do snažnog rasta cijena stanova i njihovih najamnina. Posljedica je to brzog tržišnog prodora digitalnih servisa, poput Airbnba ili Bookinga, koji vlasnicima omogućuju da vrlo lako svoje nekretnine iznajme turistima i posjetiteljima. Običnim ljudima zbog svega toga život u gradovima postaje nedostupan i mnoge gradske vlasti se na razne načine pokušavaju boriti protiv takvog trenda.
vezane vijesti
Prve analize berlinske odluke pak upućuju na neke neočekivane efekte. Poznati njemački Ifo institut za ekonomska istraživanja i velika nekretninska agencija Immowelt analizirali su kretanje cijena i najamnina stanova u oglasima u razdoblju od siječnja 2017. do siječnja 2020. Ta je analiza pokazala da su stanarine u stanovima koji su obuhvaćeni zakonom rasle puno sporije otkad je lani u lipnju najavljeno uvođenje gornje granice njihova iznosa. No najamnine stanova u novim građevinama nastavile su snažno rasti.
'Rezultati analize ukazuju na to da će vlasnici nekretnina obuhvaćenih zakonom izgubiti dio svojih prihoda od najamnina. Možemo očekivati da će se veći dio tih stanova povući s tržišta kad stanari otkažu najam i da će se nakon toga prodavati. Vlasnici nekretnina nisu jedini koji će izgubiti od ograničavanja rasta stanarina; ljudi koji traže smještaj u Berlinu također će ispaštati', navodi se u priopćenju Ifo instituta.
Od srpnja prošle godine stanarine za berlinske stanove koji su obuhvaćeni odlukom rasle su sporije nego u 13 drugih njemačkih gradova koji imaju više od pola milijuna stanovnika, pokazala je analiza. S druge strane, stanarine u novijim zgradama (koje nisu obuhvaćene odlukom) rasle su brže nego u drugim velikim gradovima.
Rezultat tih promjena je sve veći rascjep na berlinskom tržištu nekretnina. Novi stanovi u zgradama koje se češće nalaze na boljim lokacijama sve su skuplji, dok cijene za postojeće nekretnine rastu sporije, zbog čega manjka interes za njihovom rekonstrukcijom, primjećuju u tom institutu.
U nekretninskoj agenciji Immowelt stoga su zaključili da berlinska odluka 'najvjerojatnije neće imati namjeravane koristi', nego će 'prouzročiti daljnje raslojavanje na tržištu'. Drže i da je snažan rast stanarina u novim stanovima 'u suprotnosti sa zakonskom namjerom' i dodaju da umjesto da se zadire u vlasnička prava stanodavaca i time koče investicije u nekretnine, gradske politike bi se trebale okrenuti razvoju subvencioniranog stanovanja ondje gdje je ono potrebno.
Prema odredbama zakona, gornja granica iznosa stanarine za stanove izgrađene prije 2014. određuje se temeljem nekoliko faktora: godine izgradnje, lokacije i dodatnih pogodnosti koje ima nekretnina, a ti se faktori onda stavljaju u odnos s indeksom kretanja stanarina u Berlinu. Mada ove prve analize pokazuju i pozitivne i negativne efekte hrabre odluke berlinskih gradskih vijećnika, za nešto čvršće zaključke građani Berlina trebat će ipak pričekati još neko vrijeme. Naravno, ako imaju gdje.
