Neto dobit ruske kompanije iznosila je 89 milijardi rubalja (1,3 milijarde dolara), što je za trećinu manje nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuje poslovno izvješće ruske kompanije objavljeno u ponedjeljak.

Ukupni prihodi Rosnjefta pali su šest posto, na 1.232 milijarde rubalja (19,2 milijarde dolara).

Čelnik Rosnefta Igor Sečin u priopćenju je naveo da tvrtka osjeća posljedice nestabilnosti na svjetskom energetskom tržištu unatoč blagom rastu cijena u razdoblju od travnja do lipnja.

"U tako teškim uvjetima glavni su strateški prioriteti i dalje kontrola nad poslovnim i prodajnim, te općim i administrativnim troškovima, kao i podizanje kvalitete investicijskog programa", naveo je Sečin.

Kako bi napunila državnu blagajnu, ruska vlada traga za najboljim modusom smanjenja državnog udjela u Rosnjeftu, koji su pogodile zapadne sankcije zbog uloge Moskve u ukrajinskoj krizi. Vlada već godinama raspravlja o smanjenju 69,5-postotnog udjela u razgranatom energetskom holdingu.

U kontekstu krize dužnosnici sve glasnije kao moguće rješenje spominju privatizaciju - unatoč zabrinutosti zbog nepovoljnih tržišnih uvjeta i slabog rublja.

Rosnjeft nije jedini ruski energetski div koji se našao u teškoćama zbog zapadnih sankcija i niskih cijena nafte i plina. Plinski div Gazprom također je u ponedjeljak objavio da će ove godine vjerojatno proizvesti najmanje plina u povijesti svog poslovanja.