Sustav stambene štednje u Hrvatskoj ima brojne pozitivne učinke na poticanje stanogradnje i s njom povezane gospodarske aktivnosti, kao i na državni proračun, no sadašnjim modelom ti su učinci dosegnuli svoj maksimum i vrijeme je da se počne razmišljati o izmjenama modela, jedan je od zaključaka s današnjeg okruglog stola Odbora za stambenu štednju Hrvatske udruge banaka (HUB)
Na okruglom stolu predstavljena je analiza 'Ocjena učinaka i perspektiva stambene štednje u Hrvatskoj', koju je za HUB izradila tvrtka Arhivanalitika.
Analiza pokazuje da je 206 milijuna kuna ukupnih poticajnih sredstava koje je država 2008. isplatila štedišama u stambenim štedionicama proizvelo 447,4 milijuna kuna poreznog učinka (porezi koje plaćaju štedionice, graditelji i s njima povezane djelatnosti) te više od 640 milijuna ekonomskog učinka (dodana vrijednost u izgradnji novih ili adaptaciji starih nekretnina).
Ujedno, kaže direktor Arhivanalitike Velimir Šonje, stambene štedionice su se u krizi pokazale kao niskorizične financijske institucije koje nisu imale problema sa stabilnošću ili likvidnošću.
Ekonomist Đuro Njavro tome pribraja činjenicu da je projekt stambene štednje jedini koji u Hrvatskoj potiče domaću štednju, te da se stambena štednja u deset godina postojanja pokazala kao možda najpovoljniji oblik ulaganja s pristojnim prinosima.
No, istaknuo je, jedan od temeljnih problema je nerazumijevanje sustava, ne samo u javnosti nego i u najvišim državnim krugovima. Tako je 2005. brzopleto donesena odluka o smanjenju najvišeg iznosa državnog poticaja s 1.250 kuna na 750 kuna godišnje, a da od uvođenja stambene štednje nije provedena niti prilagodba poticaja za iznos inflacije, koja je kroz deset godina praktički 'pojela' taj iznos, kazao je Njavro.
Povećanje poticaja zagovarali su i ostali sudionici okruglog stola, poput predsjednika Uprave Ingre Igora Oppenheima, ispred Udruge poslodavaca voditelja projekata u razvoju nekretnina, koji je kazao da bi i to moglo oživjeti hrvatsko tržište nekretnina, koje na nekim područjima bilježi pad prodaje i do 90 posto, a u kojem se neprodani stanovi broje u desecima tisuća.
No, ravnatelj Uprave za financijski sustav Ministarstva financija Damir Kaufman odgovorio je kako je to malo vjerojatno ostvariti u 2010. godini, za koju su već utvrđene proračunske smjernice.
Pozvao je da se na predstavljenu studiju nadogradi dublja i šira analiza, koja bi bila kvalitetan temelj za razgovore svih zainteresiranih strana o budućim promjenama modela stambene štednje.
