U antikorupcijskom programu za državna poduzeća, koji je Vlada prihvatila na sjednici u četvrtak, nije objašnjeno tko će imenovati povjerenike za etiku. Ipak, ta će osoba nositi zvučnu titulu koja kaže da se radi o poštenu, pravednu i nepotkupljivu čovjeku. Hoće li ga birati sami zaposlenici ili će ga možda izabrati predsjednik uprave?

DRŽAVNA TIJELA VEĆ IMAJU SVOJE 'ETIČARE'

Hoće li povjerenik za etiku primati posebnu naknadu? Hoće li imati svoj ured, kao što na to pravo ima sindikalni povjerenik?

Najvjerojatnije, za povjerenike za etiku u državnim poduzećima vrijedit će jednaka prava i obveze kao za njihove 'kolege u moralu' u ministarstvima, državnim uredima i sudovima.

Naime, od jeseni 2008. sva državna tijela morala su imenovati po jednog službenika – povjerenika za etiku. Tako da ih sada, prema popisu na web stranici Ministarstva uprave ima točno 317 od kojih je njih samo 12 prošlo program izobrazbe za povjerenika za etiku u Središnjem državnom uredu za upravu.

Obrazovani 'etičari' uglavnom rade u ministarstvima i državnim zavodima i to su većinom načelnici odjela za kadrovske i pravne poslove. U nižim državnim tijelima, općinskim i prekršajnim sudovima, nema nijedan povjerenik koji je prošao izobrazbu i većinom su to voditelji pisarnica, tajnice ili daktilografkinje.

Nitko od njih, bilo 'obrazovani' ili 'neobrazovani', ne prima nikakvu naknadu iako na to imaju pravo prema Etičkom kodeksu državnih službenika i većina od njih ni ne zna koje su im prava i dužnosti.

PRIKRIVENI ZVIŽDAČI

'Nije mi drago što sam izabran, ipak se tu radi o etici. Znate, da su svi ljudi drukčiji. Valjda sam izabran jer imam 45 godina radnog staža. Ne primam nikakvu naknadu, ali dosad i nisam imao nekog posla. Ma oni gore samo nešto izmišljaju', kratko nam je prokomentirao svoju ulogu povjerenika za etiku Mate Strinić, tajnik Županijskog državnog odvjetništva u Splitu.

Slično razmišlja i Josip Džaja, tajnik i 'branitelj morala' na Visokom prekršajnom sudu. Njega je na mjesto povjerenika izabrao predsjednik suda i dosad u godinu dana svog povjereništva nije imao nijedan slučaj kršenja etičkog kodeksa.

'Odgovoran sam samo za službenike, a suci imaju svoj poseban kodeks i svoja strukovna tijela. Ovo je za mene neugodna obaveza, jer sam nekakav prikriveni zviždač. Kolege me mogu doživjeti kao 'špiju' koja svuda zabada svoj nos', požalio se Džaja.

Za njega institucija povjerenika za etiku nema previše smisla, jer osobe koje to rade nisu zaštićene, a ni motivirane za rad jer nisu posebno plaćene. Nije mu jasna ni namjera Vlade da to uvede i u državne tvrtke, kao jedan od načina borbe protiv korupcije.

'Čemu onda služi unutarnja kontrola? Iako, dovoljno je da znate da internu kontrolu u svim državnim poduzećima imenuje uprava. Kako da onda oni vode istragu protiv čelnih ljudi tvrtke kad su direktno vezani za ured predsjednika uprave', zapitao se Džaja.

Inače, u Etičkom kodeksu državnih službenika, a vjerojatno je da će sličan kodeks vrijediti i za državne tvrtke, stoji da povjerenici za etiku 'promoviraju etičko ponašanje, zaprimaju pritužbe službenika i građana na neetičko i moguće koruptivno postupanje službenika'. Osim toga, mogu samostalno izvoditi dokaze, odnosno prikupiti pisane izjave svjedoka. Dužni su podnijeti izvješće nadležnima, ali i pokrenuti istragu i na temelju anonimne pritužbe.

Uglavnom, radi se o nemalim dužnostima i obvezama koje su trenutačno, pokazuje praksa, samo mrtvo slovo na papiru. Slaže se s tim i Borna Bebek, profesor poslovne etike na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu.

'Početkom 90-ih, nakon što sam se vratio iz SAD-a, pokušao sam preko Hrvatske gospodarske komore progurati ideju da sva javna poduzeća imaju etičara. Međutim sve je zapelo na Ini. Tadašnji čelnici intelektualno nisu shvatili taj koncept, ukratko rečeno doživjeli su to kao uvredu', otkrio je Bebek.

Na Zapadu je pravilo, kaže on, da svaka kompanija, bilo u državnom ili privatnom vlasništvu ima profesionalnog poslovnog etičara. On ima tim ljudi, poseban budžet i prati jednako i financije, ali i odnose među zaposlenima. Mora reagirati i kad netko 'lovi u mutnome', ali i kad izbije seksualna afera.

Za Bebeka je skandalozno da povjerenike za etiku u državnim tijelima obrazuje Središnji državni ured za upravu

'Sva sveučilišta u Hrvatskoj imaju smjer poslovne etike. Povjerenici su u biti jedan vid policije. Nevjerojatno je da država obrazuje ljude koji će nju nadgledati! Na takav način nikad neće imati ozbiljnog etičara, a time ni ozbiljnu borbu protiv korupcije', upozorio je Bebek.