Recesijom se smatra svako lagano opadanje realnoga bruto nacionalnog proizvoda u dva ili više uzastopnih kvartala. Pritom treba naglasiti da su prilikom praćenja ekonomskih kretanja relevantnije promjene između zadnja dva razdoblja od onih mjerenih na godišnjoj razini.

Prema zadnjim statističkim podacima, hrvatsko gospodarstvo je u trećem tromjesečju raslo 5,2 posto u odnosu na treće tromjesečje 2021., ali je u odnosu na drugo tromjesečje sezonski prilagođeni realni BDP u trećem tromjesečju 2022. smanjen za 0,4 posto, što znači da se ekonomska aktivnost našla u padu.

Glavni generatori usporavanja BDP-a su osobna potrošnja, industrijska proizvodnja i izvoz. Potrošnja u maloprodaji neprestano je rasla na godišnjoj razini od veljače 2021. godine, no u kolovozu ove godine taj je pozitivni niz prekinut. U rujnu je ponovno nastavljen, no rast je znatno slabiji nego početkom godine. U listopadu je potrošnja pala 1,7 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na listopad prošle godine oslabila 0,4 posto. Pad potrošnje posljedica je rastuće inflacije i smanjenja realne kupovne moći.

U padu je i industrijska proizvodnja, koja je u listopadu oslabila 0,3 posto na godišnjoj razini (1,4 posto na mjesečnoj). U listopadu je primjetno i usporavanje međugodišnje stope rasta izvoza i uvoza.

Sve to ukazuje na daljnji pad gospodarske aktivnosti. Podaci za zadnje tromjesečje 2022. stići će u veljači, a vjerojatno će uslijediti još jedan pad u odnosu na prethodno tromjesečje, čime će se ispuniti uvjet tehničke recesije (dva kvartala pada zaredom). Pitanje je samo koliko će recesija biti duboka i koliko će trajati.

Većina dosadašnjih prognoza ukazuje na kratkotrajnu recesiju, ali nisu isključeni i katastrofični scenariji u slučaju većih potresa na međunarodnom planu.

Po najnovijim prognozama Hrvatske narodne banke, u četvrtom ovogodišnjem tromjesečju očekuje se nastavak usporavanja godišnje realne dinamike, a povratak gospodarske aktivnosti na putanju rasta očekuju tek u drugoj polovini sljedeće godine.

'U konačnici, stopa rasta BDP-a u 2023. mogla bi snažno usporiti, na 1,4 posto', naveli su iz središnje banke, naglašavajući da u projekcijama prevladavaju negativni rizici.

Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić pesimističniji je u pogledu dubine recesije te očekuje pad BDP-a u idućoj godini od 0,5 posto. Oporavak očekuje u 2024., uz uvjet da se ostvari scenarij koji podrazumijeva kraću energetsku krizu i kratku recesiju u europodručju.

Trajanje recesije u velikoj mjeri ovisit će o uspjehu Europske središnje banke u obuzdavanju inflatornih pritisaka. Podizanjem kamatnih stopa ECB nastoji smanjiti visoku inflaciju, ali time istovremeno negativno utječe na gospodarske aktivnosti zbog poskupljenja izvora financiranja. Stoga je važno da antiinflatorni udar što brže postigne učinak kako bi se monetarna politika opet mogla usmjeriti na poticanje rasta gospodarstva.

Jedan od najgorih scenarija je stagflacija, do koje može doći ako mjere ekonomske politike ne uspiju obuzdati inflaciju. Riječ je o dugotrajnoj recesiji pojačanoj visokim stopama inflacije. U Hrvatskoj borba protiv inflacije zasad ne daje rezultate jer je rast cijena i dalje ubrzava te je stopa inflacije u studenom dosegnula 13,5 posto.

Iduće godine ekonomisti prognoziraju inflaciju u Hrvatskoj na razini od šest do osam posto, no moguća su neugodna iznenađenja kako zbog uvođenja eura, tako i zbog ukorijenjenih inflacijskih očekivanja i prestanka ograničenja cijena hrane i goriva.

Ako inflacija ostane na višim razinama, a gospodarska aktivnost nastavi slabiti i u drugoj polovici 2023., možemo očekivati puno teže posljedice u vidu pada standarda i rasta nezaposlenosti.