Prezentaciju je otvorio državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić istaknuvši da je svrha Strategije postavljanje jasnih i konkretnih ciljeva za digitalnu transformaciju Hrvatske u sljedećih 10 godina s naglaskom na digitalizaciju gospodarstva i javne uprave putem unaprjeđenja potrebne infrastrukture i širenja digitalnih vještina među građanima. Po pitanju metodologije izrade Strategije, državni tajnik Gršić je istaknuo nekoliko ključnih principa.

Prije svega, način rada usklađen je s nacionalnim okvirom za cjeloviti sustav strateškog planiranja i upravljanja razvojem Hrvatske koji ima za cilj kvalitetnije formuliranje i provedbu javnih politika i projekata na svim razinama javne vlasti. Nadalje, izrada Strategije temeljeni se na aktivnoj participaciji 40-ak ključnih dionika digitalizacije Hrvatske, a to su brojna tijela državne uprave i relevantna državna poduzeća, udruženja jedinica područne (regionalne) samouprave, udruženja poduzetnika te akademska zajednica.

Doprinos dionika u izradi Strategije realizira se putem sudjelovanje njihovih predstavnika u Stručnoj radnoj skupini i pod-skupinama, gdje kroz radionice aktivno diskutiraju i usmjeravaju proces strateškog promišljanja te daju konkretne komentare na inicijalne verzije projektnih isporuka.

Na kraju svoga uvodnog izlaganja, državni tajnik Gršić naveo je da će sadržaj Strategije Digitalne Hrvatske do 2030. biti temeljen na četiri prioritetna područja: digitalna tranzicija gospodarstva, digitalizacija javne uprave i pravosuđa, razvoj širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža te razvoj digitalnih kompetencija i digitalnih radnih mjesta.

Nakon državnog tajnika skupu se obratio Gordan Kožulj, voditelj Odjela za poslovnog savjetovanje u tvrtki Deloitte, predstavivši pristup izradi Analize trenutačnog stanja hrvatskog društva i gospodarstva. Istaknuo je da je kao prvi korak proveden detaljni uvid u svu relevantnu EU i nacionalnu dokumentaciju prikupljenu u suradnji s predstavnicima Stručne radne skupine.

Kožulj je nastavio izlaganje predstavljanjem sažetka rezultata analize stanja u području digitalizacije javne uprave i pravosuđa te naveo je da su „rezultati dosadašnjih digitalnih projekata doprinijeli pozitivnim pomacima u digitalizaciji javne uprave i pravosuđa. Naime, u sustavu e-Građani već danas postoji preko 100 aktivnih javnih e-usluge koje koristi više 1,6 milijuna građana. Digitalna transformacija prilika je za ubrzanje razvoja Hrvatske“.

Međutim u isto vrijeme, u usporedbi s drugim EU zemljama, analiza je ukazala da Hrvatska zaostaje za prosječnim digitalnim razvojem većine EU zemalja. Zaključci analize ukazuju na potrebu za stavljanje građana u središte javnih e-usluga te ubrzati proces digitalne transformacije u svim njenim područjima, a poseban će izazov biti privlačenje IKT stručnjaka.