Nositelj izrade te strategije je Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva (SDURDD), čiji je državni tajnik Bernard Gršić na vladi naglasio da ta strategija sadrži i viziju po kojima bi Hrvatska do 2032. trebala postati digitalno društvo s digitalnim kompetencijama za život i rad u digitalno doba.

'Strategija je usklađena i s ciljevima nacionalne razvojne strategije, a njezina izrada je bila participativna, s uključenim širokim krugom zainteresiranih, od tijela vlasti, akademske zajednice i gospodarstva do pojedinaca, odnosno ukupno 140 sudionika iz više od 40 institucija', kazao je Gršić.

Provedbom politika i ostvarivanjem ciljeva iz tog strateškog dokumenta udio ICT sektora do 2032. u BDP-u bi se trebao povećati na 13 do 15 posto, za razliku od 2019. kada je bio oko 4,5 posto, a prema ranijim izjavama iz SDURDD-a i procjenama, za provedbu te strategije do 2032. trebalo bi oko sedam milijardi kuna.

S obzirom na ciljeve očekuje se i da nova strategija pridonese da Hrvatska do te godine postane zemlja digitalno i gospodarski konkurentnih poduzeća i digitalizirane javne uprave, pri čemu je važno da se u digitalne procese, uz gospodarstvenike, aktivno uključe sve razine vlasti i građani.

Time bi Hrvatska prema očekivanjima trebala i dostići europski prosjek u DESI indeksu stupnja digitalizacije EU, za razliku od sada kada je po tom indeksu na 21. mjestu od 27 članica EU.

Stoga je i od četiri cilja te strategije razvoj digitalnih vještina kod građana označen jednim od najvažnijih zadataka da bi se digitalizacija dobro razvijala i odvijala, odnosno građani moraju razumjeti što digitalizacija donosi i da se znaju koristiti tehnologijom, a za što pak u zemlji treba biti dobra povezivost i još bolja dostupnost interneta.

Ta strategija ako se dobro provede trebala bi pridonijeti i boljoj ukupnoj poziciji ICT sektora u hrvatskom gospodarstvu, ali i zadržavanju ICT stručnjaka u zemlji, za što je važno i da se taj sektor porezno, regulatorno i parafiskalno rastereti.