Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva (SDURDD) u suradnji s konzultantskom tvrtkom Deloitte pripremio je nacrt Strategije digitalne Hrvatske do 2032. godine. Do 28. listopada otvoren je proces e-Savjetovanje u kojem svi građani mogu dati svoje mišljenje, komentare i sugestije
Digitalna transformacija proces je koji traje već jedno vrijeme, pa tako danas u Hrvatskoj više od 1.700,000 građana koristi platformu e-Građani koja postavlja nove standarde komunikacije između građana i javne uprave. U pogledu digitalne pismenosti, koja je uz povezivost ključni element za uspješnu digitalnu transformaciju, Hrvatska je iznad prosjeka, pogotovo u svjetlu činjenice da su mladi u Hrvatskoj u toj kategoriji u samom vrhu EU-a.
„Nije upitno da Hrvatska ima budućnost, naši mladi su iznadproječno digitalno pismeni i garancija da sve ovo što radimo danas ima smisla. Svi koraci koje ćemo napraviti u narednih nekoliko godina transformirat će Hrvatsku i kroz digitalnu transformaciju postaviti nove standarde komunikacije, poslovanja i učenja“, navodi državni tajnik Bernard Gršić.
vezane vijesti
Područja u kojima smo ispod prosjeka EU, poput javnih usluga i povezivosti su izazovi za koje imamo jasan plan, ne samo kako nadoknaditi zaostatak nego i značajno popraviti poziciju Hrvatske.
„Upravo ova Strategija pruža odgovor na pitanje „što“ i „kako“ te koristim priliku da pozovem sve hrvatske građane da se uključe, predlože inicijative koje mogu ubrzati i poboljšati proces digitalne transformacije. Ovo je proces koji nema alternative i njegov je cilj stvoriti prepostavke da budemo agilni, brzi i produktivni i na taj način da poboljšamo životni standard svih hrvatskih građana“, napominje Gršić.
Nakon državnog tajnika medijima se obratio Gordan Kožulj, direktor Odjela za poslovnog savjetovanja u tvrtki Deloitte, koji je istaknuo: „Ovom Strategijom želimo postaviti prioritete javnih politika koje djeluje poticajno na tehnološki razvoj i inovacije, na digitalne kompetencije građana i povećanje broja stručnjaka u informacijsko-komunikacijskim tehnologijama te na primjenu naprednih tehnologija u javnim i tržišnim djelatnostima. Želimo da Hrvatska 2032. godine bude zemlja digitalno i gospodarski konkurentnih poduzeća i digitalizirane javne uprave s personaliziranim javnim uslugama.“
Zaključno, njegujući participativni model suradnje na izradi Strategije, dosada je putem Stručne radne skupe i četiriju pod-skupina svoj doprinos sadržaju ove Strategiji dalo više od 100 predstavnika iz 41 organizacije koje obuhvaćaju državne institucije, akademsku zajednicu i privatnog sektora. Putem e-savjetovanja omogućuje se i svima ostalim zainteresiranim građanima da daju svoj osvrnu na tekst nacrta Strategije prije njene finalizacije.
