"Hrvatska nije ulagački atraktivna koliko bi mogla i trebala biti", rekao je Merten, a ključ hrvatske konkurentnosti po njemu je jačanje privatnog sektora, uz jačanje ukupne društvene svijesti o potrebi promjena i reformi.

Ističe da je Hrvatska u osnovi "uspjela priča", jer je ostvarila članstvo u EU-u i NATO-u te da se ti uspjesi čak nedovoljno često ističu, ali da kao prijatelj Hrvatske mora upozoriti kako je najvažniji izazov s kojim se zemlja sada susreće, izostanak gospodarskog rasta.

Snage, po njegovu mišljenju, treba usmjeriti na jačanje privatnog sektora. U tom je smislu pozdravio neke vladine napore, spomenuvši zakone o strateškim investicijama i ugljikovodicima te uspostavu Agencije za investicije i konkurentnost, ali je naglasio da to nije dovoljno.

Pri tome ističe kako nema ekonomski uspješne zemlje koja ujedno nije atraktivna stranim ulagačima. Poljska, Slovačka i Latvija dobri su primjeri na koje bi se moglo ugledati, kaže američki ambasador podcrtavajući kako je tim zemljama zajednički rad na temeljnim gospodarskim reformama koje su promijenile njihovu gospodarsku klimu, a uključuju odlučnu privatizaciju, uspostavu učinkovitog pravnog sustava, striktne financijske regulacije, moderni porezni sustav i spuštanje birokratskih i inih pragova za ulazak stranih poduzeća.

Pored toga, važna je reforma obrazovnog sustava s naglaskom na poduzetničkoj kulturi, kaže Merten.

"Neke od tih reforma su kontroverzne, neke bolne, ali dugoročno donose strana ulaganja i radna mjesta", rekao je.

Dodaje kako je svjestan da evokacije privatizacije iz devedesetih godina i poveći proračunski manjak otežavaju reforme u smjeru privatizacije i smanjenja poreznog tereta, a visoka nezaposlenost prijeti znatnom političkom cijenom provoditeljima reformi javnog sektora.

Upravo stoga, drži, u fokus javnosti treba gurnuti nužnost reformi, jer se sada o tome, kako je rekao, premalo javno govori.

"Treba naglašavati koristi reformi, a one su jasne", kaže Merton dodajući da je Hrvatska "manje aktraktivna nego što bi trebala biti" te da "konkurentnom privatnom sektoru valja omogućiti da prodiše, zaposli ljude i proračunu omogući tako potrebne prihode".

Merten upozorava na prevelik udjel javnog sektora u zapošljavanju i BDP-u ističući kako je bezbroj puta dokazano kako je on znatno neučinkovitiji od privatnog.

"Primijetio sam da je javni sektor u Hrvatskoj sveprisutan", kaže Merton spominjući njegov prevelik udjel u BDP-u i rast broja zaposlenih za vrijeme krize, tijekom koje je u privatnom sektoru zatvoreno 150 tisuća radnih mjesta.

Zaključuje kako je zazor od stranaca "prilično zbunjujuć za zemlju koja ugošćuje milijune turista i koja je postala dijelom najvećeg gospodarskog saveza na svijetu", ali ističe i kako se uzda u hrvatske vještine, poslovnu sposobnost i privatni sektor, ako mu se stvori odgovarajući poslovni i investicijski ambijent.