Vlada je sa sjednice u petak u drugo saborsko čitanje uputila prijedloge izmjena dvaju energetskih zakona, čiji su ciljevi ušteda električne energije u neposrednoj potrošnji i nastavak liberalizacije tržišta električne energije.
Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti u hrvatsko zakonodavstvo prenose se odrednice Direktive Europskog Parlamenta i Vijeća o energetskoj učinkovitosti kojom se predviđa da svaka država članica, u svrhu postizanja kumulativnog cilja uštede energije u krajnjoj potrošnji, do 31. prosinca 2020. godine uvede sustav obveze energetske učinkovitosti. Kao alternativu tome, članice mogu odlučiti poduzeti alternativne mjere politike za ostvarenje ušteda energije među krajnjim kupcima, a mogu i kombinirati kombinirati sustave obveza s alternativnim mjerama.
Nacionalnim akcijskim planom energetske učinkovitosti, Hrvatska se opredijelila primijeniti kombinirani pristup, odnosno dio ušteda ostvariti kroz sustav obveznih mjera ušteda energije, a dio kroz alternativne mjere politike.
vezane vijesti
Stoga se Vladinim prijedlogom zakona uvode obvezne mjere uštede energije među krajnjim kupcima definiranih EU direktivom o energetskoj učinkovitosti, a sve u svrhu postizanja preuzetih ciljeva uštede energije u krajnjoj potrošnji do kraja 2020. godine.
Vlada je u drugo saborsko čitanje poslala i prijedlog izmjena zakona o izmjenama i dopunama zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji.
Državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Ivo Milatić izvijestio je da se izradi prijedloga zakona pristupilo zbog omogućavanja daljnje liberalizacije tržišta električne energije u Hrvatskoj, odnosno radi postizanja ravnoteže interesa opskrbljivača električne energije s jedne strane, i opstanka sustava isplata poticajne cijene za električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora energije, s druge strane.
"Prijedlogom zakona propisuje se obveza opskrbljivača električne energije da otkupljuju određen udio izražen u postotku u neto isporučenoj električnoj energiji povlaštenih proizvođača električne energije, dok bi preostali udio od ukupno neto isporučene električne energije povlaštenih proizvođača hrvatski operator tržišta električne energije prodavao na tržištu električne energije.
Nadalje, ovim izmjenama i dopunama nacionalno zakonodavstvo dodatno se usklađuje s direktivom EU-a o kakvoći benzinskih i dizelskih goriva i izmjenom EU-ove direktive o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora.
"Ovim prijedlogom zakona će se omogućiti brži razvoj solarnih fotonaponskih elektrana kod kućanstava, transparentniji javni natječajni postupak, pravna zaštita i kontrola zakonitosti provedenog natječaja za dodjelu tržišne premije i natječaja za poticanje zajamčenom ukupnom cijenom te općenito jasniji i precizniji postupci javno pravnih tijela, kao i prava i obveza koji proizlaze iz ovih zakona", rekao je Milatić.
