Njegova izjava došla je u momentu u kojem su potrošačke cijene u SAD-u stigle vrlo blizu 30-godišnjeg maksimuma, zbog čega mnogi sumnjaju da je problem s inflacijom gori nego što se to mislilo.

U petak je primjerice predsjednik Federalnih rezervi Jerome Powell priznao da će inflatorni pritisci 'vjerojatno trajati dulje nego što se očekivalo', napominjući da bi mogli potrajati 'do kraja sljedeće godine'. Čelnik središnje banke dodao je kako očekuje da će Fed uskoro početi povlačiti izvanredne mjere koje je poduzeo za pomoć gospodarstvu, za koje kritičari kažu da su potaknule rast inflacije.

No Dorseyja mnogi opisuju kao ekscentrika, pa bi na tom tragu mogla biti i njegova prognoza o hiperinflaciji koja će 'promijeniti sve'. U proteklom stoljeću hiperinflacija na našim područjima nije bila rijetka pojava, no razloga za njen nastanak u današnjem svijetu gotovo uopće nema.

Ekonomist i profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Ljubo Jurčić za tportal kaže da bi jača inflacija, kakvu bilježimo ovih mjeseci, mogla potrajati do kraja prvog kvartala iduće godine i uz mogućnost da se pritisci na jačanje cijena nastave cijele 2022., pod uvjetom da neka nova varijanta koronavirusa ponovno ne baci cijeli svijet na koljena.

'U pandemiji koronavirusa globalna proizvodnja pala je za tri do četiri tisuće milijardi dolara dok su središnje banke upucale deset tisuća milijardi dolara u financijske sustave. Iako izgleda da je to primarni okidač za inflaciju, nju su zapravo uzrokovali potrgani lanci opskrbe, a ne središnje banke i tiskanje novca', kaže Jurčić.

Drugim riječima, zbog prekida u proizvodnji za vrijeme lockdowna došlo je do nestašice repromaterijala svih vrsta, a popuštanjem mjera odjednom je došlo do velike potražnje za finalnim proizvodima, što zbog nužnosti, što zbog psihološke potražnje za svime i svačime nakon lockdowna - a to je u konačnici izrodilo inflaciju.

'Ako se prisjetimo prošle velike krize, 2008., nju je izazvala velika inflacija cijena nekretnina u SAD-u, nije bilo monetarne inflacije te današnja inflacija nije posljedica štampanja novca iako ga se velikodušno štampalo', kaže Jurčić te nastavlja:

'Za inflaciju su krivi prekinuti opskrbni lanci, cijena prijevoza koja je skočila i do deset puta te visoka cijena energenata. U prvom kvartalu iduće godine pritisak inflacije bit će manji jer će proći zima, što će kao posljedicu imati pad cijena energenata, a kako bude prolazilo vrijeme, sve će se više i više oporavljati tržište repromaterijala pa neće biti nestašice.'

U budućnosti Jurčić vidi dugoročan trend 'oslanjanja na vlastito kljuse': 'Razvijene zemlje počinju se sve više orijentirati na vlastite dobavljače, a oni su uvijek skuplji nego strani, kao što smo vidjeli u ovoj krizi. Domaći dobavljači su skuplji, ali to generira onu 'dobru inflaciju' jer će domaći dobavljači više zaraditi i moći će svojim radnicima ponuditi više plaće.'

Prilika je to i za Hrvatsku, zaključuje Jurčić, jer smo upravo osjetili koliko je skupa 'uvozna' inflacija smanjujući domaći dohodak u korist trećih zemalja.