'Ovo je prvi put da se državna obveznica izdaje uz mogućnost sudjelovanja građana. Mislimo da je to dobro. Ciljana vrijednost izdanja je milijardu eura. Cilj je upogoniti štednju koju građani imaju u bankama po relativno niskim kamatnim stopama i omogućiti građanima da participiraju i na tržištu javnog duga.

Međutim ciljevi su i šire prirode; aktivnom participacijom građana na primarnom tržištu, a onda pretpostavljamo i na sekundarnom, dodatno razviti i tržište kapitala, potaknuti financijsku pismenost, kao i druge pozitivne učinke koje može imati jedno ovakvo izdanje', rekao je Primorac za HRT.

Naglasio je da je minimalna kamatna stopa na izdanje obveznica 3,25 posto. Tržišna kamatna stopa utvrdit će se s obzirom na tržišne okolnosti, no 3,25 posto je kuponska kamata koju građani mogu minimalno očekivati, a može biti i nešto veća, u skladu s tržišnim okolnostima. 'Ovo izdanje nije isključivo namijenjeno građanima, sudjelovat će i institucionalni investitori u, nadamo se, jednom manjem dijelu. U ovom izdanju omogućujemo građanima da pod istim uvjetima kao institucionalni investitori sudjeluju u izdanju državnih obveznica', dodao je.

Upis obveznica jednostavan

Troškovi upisa obveznica za građane su u potpunosti besplatni. Što se tiče online upisa, Primorac kaže da je bio plan da sve bude online, ali je rok bio prekratak, no ipak su dvije banke omogućile takav upis obveznica. U ostalima je otvoreno za upis oko 540 poslovnica.

Upis obveznica je jednostavan. Građanin koji je klijent banke dođe u poslovnicu s osobnom iskaznicom i kaže koliko želi upisati obveznica. Dobit će detalje o računu na koji je potrebno izvršiti uplatu i obveznice se upišu. Za one koji nisu klijenti banke taj proces je nešto kompliciraniji, ali ne toliko kompliciran da bi predstavljao neku administrativnu barijeru. Potrebno je dati osnovne informacije, ime, prezime i nekoliko osnovnih detalja.

Koje informacije će službenici banke očekivati kad budu upisivali obveznice, građani mogu pogledati unaprijed. Na internetskim stranicama Ministarstva financija i na stranicama Zagrebačke burze pripremljen je informacijski paket te građani mogu vidjeti kako te upisnice, odnosno formular izgleda i unaprijed se pripremiti. Ako je netko na putovanju i neće biti u mogućnosti sam upisati obveznice, na stranicama postoji posebna punomoć koju građani mogu popuniti i opunomoćiti nekoga da obavi upis umjesto njih. Hrvatska gospodarska komora izdala je informativnu brošuru koja bi građanima koji nisu toliko upoznati s obveznicama kao financijskim instrumentom trebala dati širu sliku i uvid u to što je u biti obveznica kao financijski instrument.

Govoreći o štednji građana koju imaju na računima i koja iznosi 35 milijardi eura, a stoji u banci po niskim kamatama, rekao je kako je ulaganje u državne obveznice po ovim uvjetima uz minimalnu kamatu od 3,25 posto puno bolje od onoga što imaju na štednji u bankama.

'Međutim ne treba se zavaravati. Ovo nije nekakva prilika za laku i veliku zaradu. Ovo je prije svega mogućnost građanima da očuvaju vrijednost svog novca. Svi znamo da su inflatorni pritisci i dalje značajni, realna kupovna moć i realna vrijednost novca koji je na štednim računima ili koji će biti u ovim obveznicama postupno se smanjuje. No ta realna vrijednost novca se puno više smanjuje na štednim računima s obzirom na to da je kamata gotovo nikakva, nego što će se ona smanjiti ulaganjem u državne obveznice. Još jednom želim naglasiti da je ovo ulaganje za građane koji planiraju obveznicu držati do isteka roka dospijeća. Rok dospijeća je dvije godine', rekao je za HRT te dodao kako ne bi preporučio građanima koji nemaju osnovna znanja o ovom instrumentu da trguju obveznicama prije roka dospijeća.

'Građani koji planiraju obveznicu držati do isteka roka dospijeća mogu ulaganje u obveznicu poistovjetiti s oročenom štednjom na dvije godine. Mogu biti sigurni da će po isteku roka dospijeća dobiti nominalni iznos koji budu uložili te kuponsku kamatnu stopu. Dobit će dva kupona: jedan nakon godinu dana i drugi nakon isteka roka dospijeća', rekao je ministar Primorac.

Primorac: 'Država ne časti nego refinancira dug'

O tvrdnjama da država časti uoči izborne godine, Primorac je rekao da država ne časti nego izdaje obveznicu jer mora refinancirati svoje dugove.

'U travnju nam dospijeva američka obveznica u iznosu od 1,5 milijardi dolara, u studenom preko 11 milijardi kuna domaće obveznice, odnosno oko 1,5 milijardi eura, u siječnju oko 1,75 milijardi dolara, imamo trezorske zapise koji nam dospijevaju. Dakle dosta toga treba refinancirati', rekao je za HRT.

'Obveznica se ne izdaje kako bi država ostvarila interese u smislu da bi odvlačila štednju iz banaka i akumulirala je na državnim računima, nego zbog toga što nam je taj novac potreban za refinanciranje', dodao je. 'Da građani odluče u potpunosti ne sudjelovati, mi moramo ovo izdanje obveznica izdati i mi bismo ga izdali samo s institucionalnim investitorima', naglasio je Primorac.

O inflaciji i najavama poskupljenja dobavljača

Govorio je i inflaciji te spomenuo da bi se inflacija trebala smanjiti i da su prognoze oko 6,5 posto za Hrvatsku u 2023., a za EU oko 5,6 posto. Dakle inflacija bi u RH bila nešto malo viša nego na razini EU-a.

'Prema projekcijama Ministarstva financija, inflacija bi trebala biti oko 5,7 posto', dodao je ministar. Komentirajući najave dobavljača o rastu cijena od 1. ožujka, rekao je da on ne vidi razlog za takvo nešto.

'U kontekstu pada cijena energenata, plina, struje i cijena sirovina, ne znam na koji bih način mogao tumačiti ove najave za potrebama daljnjih poskupljenja, posebno onih razmjera koji su najavljeni. U ovakve rasprave više bi trebalo uključivati one koji formiraju te cijene. Često su kada dođe do nekakvih poremećaja oči uprte u Vladu, u državu. I to je jasno kada postoje problemi na tržištu, odnosno kada je tržište neučinkovito u alokaciji određenih resursa. Dobro je da država intervenira.

Međutim čini mi se da smo se pomalo i zaigrali u ovih u nekoliko krugova intervencija od covida, potresa, energetske krize i inflatornih pritisaka. Što god se dogodi, traži se od Vlade da riješi sve probleme. Ono što mene osobno brine, kao osobu koja se prije svega bavi javnim financijama, jest to što se mi praktički iz jedne socijalne države, socijalno-tržišnog gospodarstva pretvaramo sve više u skrbničku državu. To je sada otprilike – ako bilo kome što zasmeta, odmah se pita Vladu kako će to Vlada riješiti. I Vlada sad već počinje brinuti je li svima toplo, ugodno, imaju li tri obroka dnevno. Mislim da bi trebalo i druge dionike uključiti u ovu raspravu i inzistirati da i oni kažu što su u mogućnosti učiniti kako bi se određena situacija razriješila', istaknuo je Primorac.