Državni zavod za statistiku u ponedjeljak je objavio prvu procjenu da je BDP porastao 2,8 posto. To je deveti kvartal zaredom gdje Hrvatska bilježi kontinuirani rast. Ove godine očekivalo se usporavanje rasta, ali izgleda kako to neće biti slučaj. O ovim temama, rastu plaća, poreznim rasterećenjima i ulaganjima, u emisiji A sada, Vlada govorio je ministar financija Marko Primorac
Ministar Financija Marko Primorac govorio je o gospodarskom rastu i predviđanjima za ovu godinu. Optimističan je kada su u pitanju rast BDP i ostale projekcije.
'Ostvarili smo značajan rast u 2021. godini preko 13 posto, u 2022. preko šest posto. To je stopa dvostruko veća od prosjeka EU. Taj rast bi trebao biti oko dva posto u ovoj godini. Bili smo malo konzervativniji u projekcijama krajem prošle godine. Tada smo projicirali manji rast, s obzirom na činjenicu da je velik dio zemalja u susjedstvu najavljivao ulazak u recesiju', rekao je ministar za HRT, te podsjetio da je Njemačka ušla u tehničku recesiju.
Ustvrdio je kako je za dobru situaciju u gospodarstvu zaslužna zima koja nije bila onako zahtjevna koliko se očekivalo. Istaknuo je kako je manja potražnja za energentima, utjecala na smanjene cijena i stabilizaciju. 'Potražnja za energijom je bila niža od očekivanog. Cijene energenata na tržištu su se smanjile i zbog toga je došlo do revidiranja naše procjene rasta BDP-a. Najavljuje se dobra godina. U drugom i trećem kvartalu će se osjetiti rezultati turističke sezone. Očekujemo veću stopu rasta od projicirane', rekao je Primorac.
vezane vijesti
EU fondovi, obnova, energetska infrastruktura
Na pitanje o tome koliko je rast BDP-a realan, a koliko uvjetovan sredstvima iz fondova, Primorac je priznao kako su fondovi igrali značajnu ulogu u konačnoj stopi rasta. 'Vjerujem da je dosta razloga. Jedan od njih je svakako dobra iskorištenost fondova. Ja bih prije svega istaknuo kako je, kada govorimo o fondovima, jako važno znati da je u razgovorima s Euroskom komisijom bitan politički kapacitet, potencijal i kredibilitet koji naši predstavnici uživaju u tim političkim krugovima', ustvrdio je.
Pohvalio je ministra prostornog uređeja, graditeljstva i državne imovine Branka Bačića koji je uspio iskoristiti sva sredstva koja su bila namijenjena za obnovu nakon potresa. 'Potpredsjednik Bačić je napravio sjajan posao i iskoristio sva sredstva. Jedan dio će pasti i na državni proračun. Vjerujem da će biti dovoljna za realizaciju obnove. Uspješni smo i u pogledu povlačenja sredstava i ispunjavanja indikatora iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti', rekao je za HRT.
Primorac se pohvalio i dobrim uvjetima zaduživanja koji su Hrvatskoj dostupni zbog povećanja kreditnog rejtinga. 'Uključivanje 'Repower EU' komponente u Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Tu imamo na raspolaganju 270 milijuna eura bespovratnih sredstava i 3,6 milijardi eura koje ćemo iskoristiti u smislu prilično povoljnih zajmova. Dostupan je prilično dugačak poček. Uvjeti zaduživanja su u usporedbi s tržišnim uvjetima, prilično povoljni', naveo je te dodao: 'Sredstva ćemo koristiti za energetsku tranziciju i infrastrukturu. Proširenje našega LNG terminala na otoku Krku i pripadajućih plinovoda. To su značajna sredstva'.
Podizanje plaća i inflacija
Govoreći o podizanju plaća i poreznoj reformi, ministar je izdvojio tri komponente porezne reforme, koje su, kako tvrdi, usmjerene prema najsiromašnijim građanima.
'Imamo nekoliko stupova tih poreznih izmjena. Jedan je stup vezan uz spajanje prireza i poreza na dohodak. To je dio tih izmjena koji izravno ne utječe na rast plaća. Može utjecati samo ako jedinice lokalne samouprave odluče smanjiti prireze', rekao je.
'Drugi stup je povećanje osnovnog osobnog odbitka, povećavamo ga s 530 na 560 eura. Taj odbitak će povećati plaće svima onima koji su u poreznim škarama. Povećanje osobnog odbitka je mjera koju smo i do sada koristili', nastavio je.
'Treći stup je povećanje plaća građanima s najnižim primanjima. Osigurali smo im instrument, a to je zahvat u doprinosima za mirovinsko osiguranje u prvom stupu. Rasteretili smo ih u iznosu do 300 eura maksimalno. Ti građani neće podmirivati taj dio doprinosa. Svaki rashod koji nastane će kompenzirati država', najavio je.
Primorac je otkrio i za koliko će u prosjeku rasti plaće u neto iznosu. 'To je važno za građane s najnižim plaćama. U prosjeku će plaće rasti od 40 do 45 eura neto. To je povećanje od 7 do 8 posto', procijenio je. Ministar je dodao kako će se zahtjevima sindikata, o dodatnom rastu plaća, udovoljiti u onoj mjeri gdje povećanje ne bi proizvelo nove inflatorne pritiske.
Porezna reforma i decentralizacija
Primorac je istaknuo kako je imperativ ove Vlade veća autonomija jedinica lokalne samouprave i fiskalna decentralizacija države. 'Nema razloga za strah. Mi smo predložili da se omogući jedinicama lokalne samouprave utvrđivanje stope poreza na dohodak', rekao je ministar za HRT.
'Nema smisla da država utvrđuje sve elemente oporezivanja. Jedinice lokalne samouprave ne gube ništa. Mislim da je važno da se ta teza otkloni', upozorio je.
Govorio je i o podizanju gornje granice za porez na vikendice. 'To je konzistentno s našim nastojanjima da se poveća autonomija jedinica lokalne samouprave. Dakle, postoji nekoliko lokalnih poreza, on je davno utvrđen. Velik dio jedinica je utvrdio taj porez na gornju granicu, pa smo je pomaknuli do pet eura', nastavio je.
'Ako vidimo da su svi na jednoj, granici, taj limit ćemo pomjerati kako ne bi bio otegotna okolnost', otkrio je te zaključio: 'Poanta fiskalne decentralizacije je preuzimanje odgovornosti'.
